Ministar Vrdoljak na sastanak nije ni došao, a to što nije bilo izjava u Ministarstvu su objasnili da je "ministar ionako sve rekao što je imao za reći oko »3. maja«, gostujući u emisiji na Hrvatskom radiju"
ZAGREB Najveći dio od Uljanikovih 842 milijuna kuna, koliko bi kroz vlastiti doprinos trebali uložiti u riječki škver, osigurat će se kroz komercijalne kredite za koje će Uljanik grupa dati garancije, a teretit će »3. maj«. U pitanju je 767 milijuna kuna. Preostalih 75 milijuna kuna iznos je koji u Uljaniku planiraju direktno uložiti u riječko brodogradilište, i to 10,8 milijuna kuna u tehnologiju, u zaštitu okoliša 15 milijuna kuna, kapitalne objekte 14,2 milijuna dok će najskuplja investicija biti uvođenje novog informatičkog sustava koji će koštati 35 milijuna kuna.
Sama integracija dvaju sustava i zaposlenika planira se provesti na način da će unutar Uljanik grupe biti osnovane dvije nove tvrtke, koje zasad imaju samo radno-opisne nazive. Prva – Organizacija gradnje broda, druga – Logistika. Ispod njih nalaze se još četiri tvrtke, sadašnje Brodogradilište Uljanik, Brodogradilište »3. maj«, Proizvodnja opreme i Strojogradnja.
»3. maj« ostat će samostalna pravna osoba u Uljanik grupi, ali će očito biti sužen na današnji pogon jer će gro svih ostalih, pratećih službi biti izdvojen i objedinjen u tim dvjema novim tvrtkama. Po pitanju riječkih »Motora i dizalica« čelnici Uljanika naznačili su da ne zatvaraju vrata potencijalnoj budućoj suradnji, ali su isto tako naznačili da će prednost imati njihova tvornica brodskih motora.
Ovo su najznačajnije informacije iz plana restrukturiranja »3. maja« koje su članovi Uprave Uljanika, Gianni Rossanda, Veljko Grbac i Marinko Brgić u Ministarstvu gospodarstva prezentirali predstavnicima sindikata u riječkom brodogradilištu koji, po njegovom završetku, nisu pokazivali previše zadovoljstva. Dapače, opća je ocjena sindikalista i predstavnika radnika da su ostali uskraćeni za konkretnije odgovore.
Ono što ih je najviše naljutilo jest što na ovako važnom sastanku oko sudbine »3. maja« nije bio prisutan resorni ministar Ivan Vrdoljak.
– Privatizacija »3. maja« važan je projekt za ovu državu, barem se tako ističe na sjednicama Vlade, a mi smo, eto, ostali danas uskraćeni za informaciju iza čega će to stajati država u ovoj privatizaciji i predstojećem restrukturiranju, revoltiran je bio glavni povjerenik Sindikata metalaca u »3. maju« Juraj Šoljić.
Njegov kolega, predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Vedran Sabljak poručio je kako nakon ovog sastanka nije ništa pametniji jer su, prema njegovom mišljenju, izostali precizni odgovori. Između ostalog, i po pitanju viška radnika.
Naime, čelnici Uljanika su samo ponovili kako je brojka od 400 prekobrojnih u »3. maju« preuzeta iz ranijih, internih planova restrukturiranja te da se po tom pitanju tek treba obaviti »due diligence« nakon kojeg će se znati tko ostaje, a tko će biti proglašen tehnološkim viškom. Uljanikovi šefovi samo su jasno naznačili da je cilj da ukupan broj zaposlenih u cijeloj Uljanik grupi ne premašuje 4.000.
Spomenut ćemo da je sada u pulskoj brodograđevnoj grupi zaposleno oko 2.500 radnika dok je u »3. maju« njih 1.800 što potvrđuje okvirnu brojku od četiristotinjak prekobrojnih, koja se sada spominje. Doduše, kako doznajemo, uljanikovci se nisu precizno odredili koji je to točno »level« ispod 4.000 buduće zaposlenih u Uljanik grupi.
Kolektivni ugovor koji sada vrijedi u »3. maju« osigurava veća prava nego što je to slučaj u Uljaniku, pa između ostalog i po pitanju visine otpremnina. No, Kolektivni u riječkom škveru vrijedi samo do konca ove godine.
– Nije mi jasno zašto se u Uljaniku postavljaju na način da 66 milijuna kuna, koje nam je država osigurala za otpremnine, imaju veze s njima, zapitao se SiK-ovac Sabljak. U kojem ritmu će ići zbrinjavanje viška radnika, dane su dvije opcije. U prvoj, manji dio planira se riješiti do kraja ove godine, a drugi, veći val tijekom 2014. No, u jednom je naletu jedan od članova Uprave Uljanika, kako su prenijeli trećemajski sindikalisti, prokomentirao kako bi bilo najbolje da to zbrinjavanje ide odjednom.
Sindikalisti u »3. maju« već su grubo preračunali da bi 66 milijuna kuna, koliko je država osigurala za trećemajske otpremnine, značilo da će njihovo zbrinjavanje ići prema sadašnjem Kolektivnom ugovoru koji predviđa 6.400 kuna po godini radnog staža. Otprilike toliki iznos, preciznije 63 milijuna kuna država je izdvojila za otpremnine oko 450 radnika »Kraljevice« kad je ovo brodogradilište otišlo u stečaj.
No, decidiranog odgovora hoće li to uistinu biti tako ili ne, trećemajci u Ministarstvu gospodarstva nisu dobili. Vrdoljaka nije bilo, a uljanikovci su po tom pitanju bili vrlo neodređeni, ali su zato zatražili da već idućeg tjedna krenu u razgovore sa sindikatima u »3. maju« jer, kako su objasnili, nelogično je i nemoguće da unutar jedne grupacije budu različiti kolektivni ugovori.
Ono što su sindikalisti pozdravili u nastupu svojih budućih vlasnika jesu garancije da će se na trećemajskoj lokaciji nastaviti graditi brodovi od početka do kraja, dakle da će se i nadalje zadržati cjelokupni proizvodni proces. Sinergijski efekti koji će se u tom dijelu provesti trebali bi osigurati da se ne dupliraju kapaciteti između dva brodogradilišta, uz optimalno korištenje navoza po sistemu veći brodovi na veće navoze (trećemajci su u tome u prednosti), a što bi u konačnici trebalo rezultirati da se mogu ugovarati veće serije brodova sa kraćim rokovima isporuke.
Istaknuto je da će se ići i prema mobilnosti vlastite radne snage, a što bi trebalo dodatno smanjiti potrebu za kooperacijom. Ipak, po pitanju novih poslova, Uljankovi šefovi ostali su suzdržani, uz načelno određenje da će se tražiti nove tržišne niše odnosno okretanje prema brodovima specijalne namjene. Pregovara se, postoje kontakti, ali problem je cijena, kratko su naznačili budući vlasnici »3. maja«.
Uz Nabavu, Prodaju, projektiranje doći će i do financijske integracije »3. maja« i Uljanika, poslovat će sa zajedničkim financijama, a njihovu kontrolu obavljat će AUDIO, Ministarstvo gospodarstva, Europska komisija te druge relevantne državne službe i inspekcije, čuli su jučer trećemajski sindikalisti. Uljanikovci će ponuditi i nešto više od 8 posto dionica radnicima »3. maja«. Radničko dioničarstvo planira se provesti u naredne dvije godine, a čelni ljudi pulskog škvera jasno su naznačili kako nemaju namjeru ići ispod 75 posto vlasništva u »3. maju«.
Sa sastanka u Ministarstvu gospodarstva izostale su zajedničke službene izjave za javnost. U samom Ministarstvu pokušali su opravdati da je ministar Vrdoljak ionako sve rekao što je imao za reći oko »3. maja«, gostujući toga jutra u emisiji na Hrvatskom radiju, a glavni šefovi Uljanika istog trena čim je završio sastanak, koji je trajao sat i pol, odjurili su dalje.
