Što potencijalni EU turisti znaju o nama: Hrvatska je Balkan, a ne Mediteran

Zanimljivo je da petina ispitanika nije imala nikakvu asocijaciju na spomen Hrvatske. Potencijalni turisti najčešće spominju lijepu obalu i more, plaže i prirodu. Prepoznatljivi gradovi su Dubrovnik i Zagreb, a slobodne asocijacije o Hrvatskoj uključuju i spominjanje bivše Jugoslavije, nogometa i rukometa 

Iako su najbrojniji hrvatski gosti, tek dva posto Nijemaca dolazi na odmor u Hrvatsku. Poljaci našu zemlju najpozitivnije percipiraju, a u pravilu je imidž Hrvatske morska destinacija za ljetni godišnji odmor, baziran na suncu, moru, lijepim plažama, turizmu, ali i dijelom ratu i nekadašnjoj pripadnosti Jugoslaviji. Ovo su samo neke od činjenica o tome kako hrvatsku turističku ponudu drugi doživljavaju te kakav je imidž naše zemlje među potencijalnim gostima. Dok se turistički sektor trudi (ili muku muči) da produži sezonu i gostima ponudi nešto više od pukog sunčanja i kupanja, čini se da taj trud drugi ne prepoznaju dovoljno. Prema istraživanju koje su napravili stručnjaci s Instituta za turizam, na planu stvaranja imidža među potencijalnim turistima, očito još ima puno posla. Ovo je istraživanje, inače, odrađeno u okviru izrade Strategije razvoja hrvatskog turizma, dokumenta koji bi trebao postaviti okvir razvitka do 2020. Izrada je povjerena Institutu za turizam i to za 3,6 milijuna kuna. Strategiju se čeka dugo, najavljena je na Danima hrvatskog turizma prije tri godine, a tek je lani u lipnju potpisan ugovor o njenoj izradi. Novi ministar turizma Veljko Ostojić, s Institutom je nedavno dogovorio skraćivanje roka izrade za 88 dana pa bi svjetlo dana ovaj dokument trebao ugledati početkom rujna. Prema njegovim riječima Strategija definira što želimo, kuda idemo i koji nas to načini vode do cilja, ali je i temelj za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Naime, bez ovog dokumenta to ne bi bilo moguće. 

   Stvaranje imidža

Strategijom je obuhvaćeno i istraživanje imidža Hrvatske među potencijalnim gostima. Neda Telišman Košuta, voditeljica istraživanja, pojasnila je kako je ovo prvi put da se istraživanje provelo među stanovnicima drugih zemalja koji nikad nisu posjetili našu zemlju. Stavovi i potrošnja onih koji dolaze u Hrvatsku se znaju, i to iz istraživanja TOMAS koje se provodi periodički. 

    – O percepciji i stavovima naših gostiju znamo puno, međutim nikad ustvari nismo znali što o Hrvatskoj misle oni koje nikad nisu bili tu. Ovi su podaci strašno važni jer govorimo o ogromnom potencijalu gostiju. Dovoljno je znati da nas posjećuje tek dva posto Nijemaca pa se postavlja pitanje kako privući nekoga od onih ostalih 98 posto. Osim Njemačke, koja je naše prvo emitivno tržište i najveće emitivno tržište u svijetu, u istraživanju smo obuhvatili još pet zemalja. Poljsku, kao predstavnicu »nove Europe« i jedno od najvećih tržišta u Europi, potom Veliku Britaniju, Dansku i Švedsku, kao zanimljive dalje aviodestinacije, te Španjolsku iz koje imamo visok rast turističkog prometa. U istraživanju je sudjelovalo oko 2.500 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina koji nisu nikada posjetili Hrvatsku, a koji su u proteklih pet godina bili na barem jednom privatnom putovanju u inozemstvu, kazala je Telišman Košuta te pojasnila zbog čega je ustvari imidž neke zemlje bitan.

 Naime, logika pokazuje, a i znanstveno je dokazana vrlo visoka korelacija između percepcije o nekoj zemlji i odluke da se tu zemlju posjeti. Imidž za kupca ustvari znači – istinu. I stoga je vrlo važno znati kakav je imidž i njime upravljati. Imidž se stvara kroz najrazličitije utjecaje, oblikuje se u školi, kroz medije i mnoge druge čimbenike na koje se, ipak, ne može utjecati.   

Mlađi skeptični

Zanimljivo je da petina ispitanika nije imala nikakvu asocijaciju na spomen Hrvatske. Pritom su najneupućeniji bili Danci i Šveđani i to oni mlađe populacije kojih gotovo trećina očito ne zna baš puno o našoj zemlji. 

    Inače, najjače spontane asocijacije na spomen Hrvatske su lijepa obala i more, plaže, lijepa zelena priroda, a percipira je se i kao turističku zemlju. Najčešće isticane turističke atrakcije uključuju pojmove plaža i more, koje se naziva i Jadranom i Mediteranom. Na drugom su mjestu po prepoznatljivosti gradovi Dubrovnik i Zagreb. Među glavnim asocijacijama prisutna je i svijest o zemlji uz koju se vežu – ratna zbivanja. 

    Odabrane slobodne asocijacije o Hrvatskoj uključuju i spominjanje Jugoslavije, sporta, posebice nogometa i rukometa, općenite ljepote zemlje. Hrvatsku se također češće povezuje s Balkanom i istočnom Europom nego s Mediteranom. Asocijacije su i gastronomija, jeftina, siromašna i zemlja u razvoju te gostoljubivost ljudi. Uz Dubrovnik i Zagreb, potencijalni gosti prepoznaju Split, Dalmaciju, Istru, otok Krk i Plitvice. 

    – Generalno uzevši, Hrvatsku se percipira kao morsku, obalnu i turističku zemlju s lijepom prirodom. Što je pozitivno. Malo nas je iznenadilo koliko su ove asocijacije dominirale. S druge strane, negativno je što mnogi imaju vrlo jednodimenzionalnu sliku te što Hrvatsku u manjoj mjeri doživljavaju kao zemlju vezanu uz rat i bivšu Jugoslaviju. Zanimljivo je da su, kada smo ih pitali o vrijednosnim obilježjima, Hrvatsku doživljavali i kao iznenađujuću, optimističnu, ali jeftinu i jednostavnu zemlju, kazala je voditeljica ovog istraživanja dodajući kako su se iskristalizirale velike razlike po tržištima, dobi i obrazovanju potencijalnih gostiju. 

    Mlađi ljudi te oni s nešto nižim prihodima i obrazovanjem, Hrvatsku očito slabije poznaju pa je percipiraju tek kao obalnu turističku zemlju. Pozitivnije je doživljavaju u Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Njemačkoj, dok su Britanci i Danci kritičniji. Ondje više ljudi Hrvatsku doživljava kao zemlju bivše Jugoslavije. Doza skeptičnosti je prisutna i kod ljudi srednje i starije životne dobi.   

Ratna sjećanja

– Oni se još uvijek sjećaju Domovinskog rata, o tome su prije 20 godina stalo čitali i slušali u medijima. Stariji ipak pamte, a očito se do sada drugim asocijacijama nismo uspjeli nametnuti. Ta takozvana baby boom generacija je najveća ciljna skupina u svijetu koju svi proizvođači ciljaju, a upravo je i u turizmu jako zanimljiva. I Hrvatskoj, jer u ponudi imamo puno toga osim sunca i mora što im možemo ponuditi. Eno i gastro ponudu, aktivni odmor i slično. Upravo su oni onaj profil gostiju koji želimo, koji putuje u pred i posezoni, traži kvalitetniji smještaj, raznoliku ponudu, a oni su nešto skeptičniji prema nama nego ostali. Prema toj ciljnoj skupini smo jednodimenzionalni i na toj slici treba poraditi, upozorila je ova znanstvenica. Upozorenje bi trebao biti i visok udio onih koji su i nadalje neodlučni o tome da li će doći u Hrvatsku. Dvije trećine ispitanih ulaz u ovu skupinu i treba ih u budućnosti pridobiti. Prema riječima naše sugovornice Hrvatska u promociji treba graditi sliku o drugim obilježjima, osim sunca i mora, pritom pazeći da se odjednom ne šalju stotine poruka. Takav je put napravila Španjolska koja se krajem 80-ih godina od sunca i mora okrenula prema promociji kulture, flamenca, bogate unutrašnjosti, gastronomije, aktivnosti poput golfa, učenja jezika…     – Također treba komunicirati sa specifičnim ciljnim skupinama i pažljivo odabirati gdje ćemo se oglašavati. Ne na CNN-u već u specijaliziranim časopisima poentirajući s pojedinim skupinama proizvoda, zaključila je Telišman Košuta.