Foto Vedran Karuza
Rast kamatnih stopa razveselio bi štediše, koji sada na svoje uloge u bankama ne dobivaju gotovo nikakav prinos, a s obzirom na to da inflacija raste, realna kamata čak im je i negativna, odnosno nagriza glavnicu.
povezane vijesti
RIJEKA – Brzi oporavak gospodarstva s jedne strane, te rast inflacije s druge, vode naravno k normalizaciji monetarne politike. No, prvo slijedi završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na nedavno održanoj konferenciji Financijsko tržište, na kojoj je bila riječ upravo o brzom oporavku gospodarstava nakon koronakrize, po modelu tzv. V-krivulje, uz sve izraženije inflatorne pritiske.
Ovakva kombinacija ukazuje naravno na skori kraj ere jeftinog novca, odnosno na to da je razdoblje niskih kamata pri kraju.
U toj dinamici »stezanja« monetarne politike zasad prednjači Fed, slijedi ga Europska središnja banka, dok malo i otvoreno hrvatsko tržište promjene počne osjećati s određenim vremenskim pomakom.
HNB za Hrvatsku očekuje rast od 8,5 posto u ovoj godini, koji dijelom proizlazi i iz situacije u okruženju koju je Vujčić opisao.
– Prognoze oporavka su povoljnije. Što se tiče europodručja, projekcije rasta kreću se oko 5 posto, u SAD-u su ispod 6 posto, a 2022. nešto iznad 4 posto. Brzo se navikavamo na takve projekcije, a ako se sjetimo razdoblja prošle godine, stvari su izgledale lošije nego li je ispalo. U 2021. se očekivanja stabiliziraju i lagano rastu.
Znači, brzi oporavak i rast stope inflacije, naravno, vode k normalizaciji monetarne politike, pa se i u ECB-u i u Fedu razgovara o normalizaciji monetarne politike, iako se tek krajem godine vidi prvi pomak kamatnih stopa Feda, ali ne još i ECB-a, opisao je Vujčić, nadovezavši se s projekcijom dinamike kretanja kvantitativnog popuštanja (QE) središnjih banaka, odnosno otkupa vrijednosnih papira.
Kraj krize
– Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira ECB-a mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju ‘asset purchase program’ povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada.
U jednom i drugom slučaju, prvo što će se događati u sekvenciji poteza središnjih banaka je završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, gdje u Europi to znači prvo vjerojatno promjenu negativnih kamatnih stopa, odnosno negativnih depozitnih kamatnih stopa.
To nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu, rekao je guverner, dodajući da je zbog ovih očekivanja već došlo do prvih korekcija cijena obveznica i dionica.
Znači, uvjeti financiranja su zasad povoljni, ali se očekuje početak postupne normalizacije monetarne politike, zaključio je. Dakle, kvantitativno popuštanje se bliži kraju, a postupni rast kamatnih stopa sve je bliže.
Žigman: Povoljnije financiranje na burziAnte Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, poduzeća je pozvao da se zbog činjenice da se navješćuje rast kamatnih stopa, počnu više financirati preko burze. – Tržište kapitala izuzetno je važno za ekonomski razvoj posebno sada kada imamo situaciju da se navješćuje rast kamatnih stopa, pa financiranje svakog društva na tržištu kapitala može biti jako povoljno i kvalitetno. Uskoro se u Saboru usvaja Zakon o alternativnim investicijskim fondovima koji će jako liberalizirati tržište tih investicijskih fondova za profesionalne investitore. Vjerujemo da će se gospodarstvo, poduzeća i društva moći puno povoljnije financirati, bez kolaterala i teških obveza koje imaju u bankama i da se na taj način na tržištu kapitala doista može ostvariti povoljno financiranje, poručio je Žigman. |
Rast kamatnih stopa razveselit će štediše, koji sada na svoje uloge u bankama ne dobivaju gotovo nikakav prinos, a s obzirom na to da inflacija raste, realna kamata čak im je i negativna, odnosno nagriza glavnicu.
Depoziti se podižu, pri čemu se vani više sele prema tržištu kapitala, a kod nas prema tržištu nekretnina, koje je trenutno najpopularnije mjesto za »deponiranje« viškova likvidnosti. Otud i toliki rast cijena.
Promjena trenda kamatnih stopa, iz padajućih u rastuće, mogla bi promijeniti preferencije. No, kod nas samo 20 posto građana drži 90 posto depozita, pa će u ovom slučaju na dobitku ipak biti manjina.
Rast kamatnih stopa neće međutim razveseliti dužnike, odnosno korisnike kredita, ili one koji se tek spremaju podići ih, jer će kapital postati skuplji. To vrijedi i za građane i za poduzeća i za državu.
Uvođenje eura
Što se tiče prinosa na domaće obveznice, Vujčić je rekao da se »naš spread 2019. spustio ispod prosjeka europskih tržišta u nastajanju, a može se očekivati da će se u procesu pristupanja eurozoni taj spread dalje nastaviti smanjivati za Hrvatsku te da se odvojimo od tog prosjeka dalje«.
Dakle, naš put u eurozonu mogao bi ublažiti pritiske na tržišni rast kamatnih stopa. Unatoč činjenici da ulazimo u razdoblje kada su pritisci na rast kamata sve veći, činjenica da se približavamo eurozoni mogla bi pomoći, odnosno djelovati suprotno, te što se tiče, i financiranja države, ali i drugih sektora, ublažiti pritiske na očekivani rast kamata.
To je ono što iz središnje banke i inače poručuju, da će uvođenje eura pridonijeti povoljnijem financiranju. Ako će dakle opći trend biti takav da kamate na tržištu rastu, na što se naravno ne može utjecati, onda bi kod nas, zbog približavanja eurozoni, trebale rasti sporije no što bi rasle da nismo na putu za eurozonu.
