RIJEKA » Hrvatska narodna banka nije a priori protiv toga da pomogne Ministarstvu financija u osmišljavanju strategije upravljanja javnim dugom, potvrdio nam je jučer viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. Podsjetimo, ministar financija Boris Lalovac ponovo je izašao s informacijom da će do kraja godine dvije institucije zajednički izaći s konkretnim modelima oko upravljanja javnim dugom koji je, uzgred rečeno, sve veći i trenutno doseže 78 posto BDP-a, jer dug raste, a BDP i dalje pada. Šošić kaže da se vode razgovori, preliminarne rasprave, izrađuju analize koje obuhvaćaju iskustva drugih zemalja.

  – Dapače, i drugi imaju stručne timove koji izdavatelju, u ovom slučaju državi, pomažu pri odabiru tajminga, ročnosti vrijednosnog papira i tržišta prilikom zaduživanja, a sve u cilju snižavanja troškova i efikasnijeg upravljanja javnim dugom. Nismo još zauzeli konkretan stav, radimo interne analize, proučavamo iskustva drugih kako bismo mogli obuhvatiti sve argumente za i protiv, pa ćemo onda vidjeti. To je svakako posao velikog obima, to nisu stvari koje se rade preko noći i za njih je potrebna opsežna priprema i zakonska podloga – kaže Šošić.

 

 Matematika

Čvrsto, međutim, odriče mogućnost bilo kakvog izravnijeg upletanja središnje banke u kapitalne tokove u smislu tiskanja novca, što mnogima prvo pada na pamet ako se zna u kakvom su stanju javne financije.

  – Djelokrug rada HNB-a strogo je zakonski omeđen i nema govora da bi se uopće moglo govoriti o nekakvom tiskanju novca za potrebe države i slično – poručuje Šošić. Naravno, cijela priča oko efikasnijeg upravljanja javnim dugom pokrenuta je uslijed činjenice da se prosječna kamata po kojoj Hrvatska otplaćuje svoje nabujale dugove kreće oko 6 do 7 posto, a budući da su uvjeti na inozemnim tržištima sada izrazito povoljni, pa čak i zemlje čiji je rejting u »smeću« mogu doći do kredita uz kamatu od 4 posto, ideja je da se bar dio dugova refinancira, odnosno da se stara, skuplja izdanja pokušaju »zatvoriti« novim, jeftinijim. Šošić veli da, matematički, nema smisla refinancirati stare obveznice jer sada, kada im je kamata pala, cijena im je narasla, pa bi nam trebalo više novca da ih otkupimo, te se ne može računati na uštedu pri zaduživanju po novoj, nižoj kamatnoj stopi. No, treba vidjeti, kaže, možda bi se mogao restrukturirati dio kreditnih linija, ovisno o tome imaju li opciju zatvaranja i slično.

 

 Sve je teže

Kaže da, što se tiče likvidnosti na tržištu koja bi državi bila potrebna za taj manevar, HNB već jest dao svoj doprinos kroz redovne instrumente monetarne politike kojima održava visoku razinu likvidnosti u sustavu. Trezorci se primjerice refinanciraju po prosječnoj kamati ispod 1 posto. Na pitanje nije li se i do sada vodila briga o svim ovim aspektima, Šošić odgovara da je uistinu bilo lakše upravljati javnim dugom dok je bio na 30 posto BDP-a, nego sada kada je na 78 posto, odnosno kreće se, prema zadnjim podacima, oko 256 milijardi kuna.