Slovenska regulatorna agencija za energiju u ponedjeljak je proglasila prvi od četiriju stupnjeva ranog upozorenja pred mogućim teškoćama u opskrbi zemnom plinom, a reagirala je i vlada nizom preporuke o mogućim uštedama energije racionalnom regulacijom temperature u državnoj upravi i javnom sektoru.

Problemi sa Sjevernim tokom

Ministar za infrastrukturu Bojan Kumer koji će u u utorak pratiti premijera Roberta Goloba u posjetu Berlinu, gdje će energetska situacija u Europi biti jedna od tema razgovora s njemačkim domaćinima, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani da je proglašenje prvog stupnja upozorenja koju je proglasio regulator među ostalim posljedica smetnji u nabavi ruskog plina putem plinovoda Sjeverni tok.

“Radi se o tome da se pravodobno pripremimo na sezonu grijanja i moguće alternative”, kazao je Kumer, dodavši da je većina članica EU-a već donijela slična ili oštrija upozorenja, no da opskrba zemnim plinom u Sloveniji u ovom trenutku još nije ugrožena.

Agencija za energiju kao nadležni regulatorni organ navela je da upozorava potrošače zemnog plina kako u budućnosti u slučaju slabijeg protoka zemnog plina iz Rusije “prilike mogu zahtijevati i proglašenje viših stupnjeva krize”, te do “prekida isporuka ili potrebe prebacivanja na zamjenske energente”.

Mjere i preporuke o štednji energije

Ministar energetike Kumer potvrdio je da je vlada ovih dana donijela mjere i preporuke o štednji energije i njenoj racionalnoj potrošnji u državnoj upravi i širem javnom sektoru kojima bi se na hlađenju prostorija ljeti i njihovu grijanju zimi moglo uštedjeti oko deset posto ukupne potrošnje za tu namjenu, odnosno oko 10 milijuna eura.

Na javni sektor u Sloveniji otpada samo 5 do 10 posto ukupne potrošnje energije, no o mjerama racionalnog korištenja trebali bi prije jeseni razmisliti i gospodarstvenici u privatnom sektoru i kućanstva, te ako je to moguće za slučaj nestašice plina ili redukcija na jesen pripremiti se i za prijelaz na alternativne energente umjesto plina, preporuka je koja dolazi iz slovenske vlade.

Među 12 preporuka i mjera za racionalno korištenje energije u javnom sektoru i državnoj upravi je i ona da se prostorije u vlasništvu države ne hlade na temperaturu nižu od 25 stupnjeva celzijusa, dok bi se najviša dopuštena temperatura zimi – ako bude teškoća s plinom – odredila kasnije.

Time smo željeli dati primjer poduzećima i cijeloj industriji, kazao je Kumer koji drži da Europska unija u krizi oko zemnog plina mora djelovati jedinstveno.

Njemačka i Češka solidarne dok Rusija smanjuje isporuke plina

Njemačka i Češka su u ponedjeljak potpisale deklaraciju u kojoj se obvezuju da će prevladati ovisnost o ruskim energentima i ubrzati prijelaz na zelenu energiju, u vrijeme kada smanjene isporuke ruskog plina prijete sigurnosti opskrbe diljem Europe.

U ponedjeljak je počeo remont najvećeg plinovoda iz Rusije u Europu zbog kojeg se u idućih deset dana očekuje prekid isporuke, no vlade, tržišta i kompanije zabrinute su da bi se obustava mogla produžiti zbog rata u Ukrajini.

“Dovršit ćemo sporazum o solidarnim mjerama kako bismo osigurali opskrbu između naših zemalja prije početka nove zimske sezone”, piše u deklaraciji.

Njemački ministar gospodarstva, koji je u posjetu Pragu i češki ministar industrije rekli su da se treba pripremiti na različite scenarije, uključujući onaj da se isporuka plina kroz Sjeverni tok 1 neće nastaviti nakon završetka remonta 21. srpnja.

Njemačka u sporu s Finskom oko pomoći uvozniku plina

Njemačka vlada još traži rješenje za financijske nevolje Unipera, najvećeg uvoznika ruskog plina, a financiranje potpore izazvalo je spor s Finskom, suvlasnicom posrnule kompanije.

Uniper je prošlog petka zatražio pomoć od vlade u Berlinu, upozorivši da bi zbog smanjenih isporuka plina iz Rusije i skoka rasta cijena tog energenta mogao ove godine nagomilati dugove od 10 milijardi eura.

Uniper je svojevrsni posrednik između ruskog Gazproma i njemačkih klijenata, a manjak plina prisiljen je nadoknađivati skupljim opcijama, uključujući kupnje na fizičkom tržištu, objašnjava Reuters.

Kancelar Olaf Scholz najavio je pomoć, a ministar gospodarstva Robert Habeck izjavio je da bi u spašavanju Unipera trebao sudjelovati i glavni dioničar, finska državna energetska tvrtka Fortum.

“(Uniper) je nečije vlasništvo, a taj je netko solventan i može pomoći”, izjavio je Habeck u subotu u intervjuu radiju Deutschlandfunk. “Stoga je ispravno razmotriti modele u kojima i vlasnici imaju određene obaveze”.

Finska bi izdvojila njemačko poslovanje

Fortum, kompanija u vlasništvu finske države, vlasnik je 75 posto udjela u Uniperu i predložio je da se njegovo njemačko poslovanje izdvoji i podupre vlasništvom njemačke države, naglasivši da je kompaniji već dao osam milijardi eura kredita i jamstava.

“Kompanije zadužene za opskrbu Njemačke (plinom) moraju biti u vlasništvu savezne države koja ima potreban visoki rejting”, budući da bi cijene plina mogle i dalje rasti, izjavio je izvršni direktor Fortuma Markus Rauram u izjavi poslanoj e-poštom.

“Spašavanje Unipera važno je za Europu”, izjavila je finska ministrica europske poslove Tytti Tuppurainen, također u e-mailu.

“Hitno pozivamo da se Uniperove ugrožene, a sistemski važne kompanije izdvoje u Njemačkoj i da ih zaštiti država”, napisala je Tuppurainen.

Ministrica je izjavila da u ovom trenutku ne vidi kako bi Fortnum mogao više ulagati u Uniper, izvijestila je novinska agencija STT.

Glasnogovornica njemačkog ministra gospodarstva Robert Habecka izjavila je u ponedjeljak da se traži rješenje za Uniper, ali nije komentirala spor s finskom vladom.

Radničko vijeće posrnulog Unipera i istaknuti sindikat odbacili su finski prijedlog da se kompanija restrukturira.

“Želimo izbjeći da matična tvrtka Fortum izdvoji rizike i prebaci ih na saveznu vladu” u Berlinu, izjavio je za Der Spiegel član odbora sindikata Verdi Christoph Schmitz. “U tom slučaju ušli bismo u otvoreni sukob”.

Umjesto toga, njemačka vlada trebala bi, po njegovim riječima, preuzeti udio u kompaniji i omogućiti prostor za širenje obnovljivih izvora energije i za poslovanje s vodikom.