Oni će stalno tražiti manje poreze, još i još... A mi bi valjda dodatni teret trebali prebacivati na građane, kaže Linić
ZAGREB » Država se kroz smanjenje zdravstvenog doprinosa, smanjenje PDV-a u turizmu i oslobađanje plaćanja poreza na dobit ako se ona ponovno uloži u poslovanje odrekla godišnje oko pet milijardi kuna koje su ostale u gospodarstvu. No, to olakšavanje pozicije gospodarstvu drugu godinu za redom nije zasad dalo efekta ni u povećanju broja zaposlenih, ni u povećanju proizvodnje i izvoza niti u povećanju BDP-a. Novac kojeg je ostavila u gospodarstvu i koji se trebao pretvoriti u otvaranje novih radnih mjesta, konkurentniju poziciju na inozemnom tržištu, što znači i povećanje izvoza, te veća ulaganja privatnog sektora država je uzela od građana prvenstveno kroz povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto.
Bez željenog efekta
U osam mjeseci ove godine država je od poreza na dobit ubrala 1,8 milijardi kuna manje nego lani, pa iako je dijelom tomu uzrok i smanjenje dobiti, ipak je to u najvećem broju slučajeva prijavljena dokapitalizacija poduzetnika ili reinvestiranje dobiti. Više od dvije milijarde kuna poduzetnici godišnje sačuvaju zbog manje stope zdravstvenog osiguranja. Procjena je da će zbog smanjenja stope PDV-a u ugostiteljstvu država izgubiti od 900 milijuna do milijardu kuna, ali i ove sezone turistička ponuda nije bila konkurentnija cijenama nego su one čak u prosjeku rasle i do dva posto.
Dakle, Vlada nije smanjenjem poreznih opterećanja poduzetnicima, koji traže dodatne olakšice, postigla željeni efekt. Slaže se s time i ministar financija Slavko Linić, ali kaže da Vlada u tom dijelu poreznu politiku ne misli mijenjati.
– Nismo dobili željeni efekt kad su u pitanju ulaganja ili otvaranja novih radnih mjesta. Trošak smo prebacili na leđa građana, ali broj zaposlenih pao je ispod milijun i 400 tisuća, nema investicija u privatnom sektoru. Nemojte zaboraviti da smo u telekomunikacijskom sektoru uz sve olakšice koje su dobili, ukinuli i posebne trošarine od šest posto, a da su oni najavili stotine milijuna investicija, ali ih ne vidimo, kaže ministar Llinić.
Reprogram duga
On dodaje da je država nudeći reprogram duga tvrtkama u teškoćama pomogla zapravo s još četiri milijarde kuna kako bi se dobili predah u plaćanju svojih obveza, te da će se vidjeti koliko će dodatno biti otpisano i reprogramirano kroz predstečajnu nagodbu.
– To znači da se uz sve bavimo i konsolidacijom tvrtki u privatnom sektoru, koje su uništile svoj kapital ulaganjem u nekretnine. Kako kod banaka rijetki mogu dobiti kredite, osigurali smo i preko HBOR-a deset milijardi kuna kredita i na sve te naše mjere poduzetnici nisu odgovorili novim investicijama i radnim mjestima, kaže Linić.
Na pitanje hoće li Vlada koja je novac ostavljen u gospodarstvu, pa tako i u sektorima poput bankarskog ili telekomunikacijskog, namaknula porezima što ih plaćaju građani mijenjati svoju politiku Linić odgovara da to zasada nije u planu.
– Kad kažem da nije bilo željenog efekta to znači da se nije dogodili povećanje zaposlenosti ili željene investicije, ali to isto tako znači i da su te mjere omogućile dijelu poduzetnika da se konsolidira i da izbjegne smanjenje radnih mjesta. Što bi bilo da nije bilo tih mjera, sada bismo umjesto milijun i 390 tisuća zaposlenih imali milijun i sto tisuća zaposlenih, a onda bi to značilo katastrofu, upozorava Linić.
Traže nove olakšice
Na primjedbu da poduzetnici traže dodatne olakšice odgovara da ni s ovim nisu postigli sve što su mogli dodajući da ima izuzetaka, primjerice u farmaceutskoj ili drvnoj industriji, što pokazuje da nije istina da je u Hrvatskoj na djelu porezna presija zbog koje se ne može biti konkurentan.
– Oni će stalno tražiti manje poreze, stalno će tražiti još i još… A mi bi valjda dodatni teret trebali prebacivati na građane. To se neće dogoditi. Nepošteno je i nelogično da oni koji su sve svoje poslovanje temeljili na poslovanju s državom, odnosno na proračunskoj potrošnji, i na tome da su godinama izbjegavali plaćati poreze državi, sada traže da ih se dodatno porezno rastereti, odnosno da se smanji porezna potrošnja, odgovara Linić.
