Naknadna pamet ili...?

Situacija se pogoršala, državi u zaduživanju treba pomoć HNB-a

Aneli Dragojević Mijatović

Situacija je bitno drukčija: u tadašnjoj situaciji otpuštanje novca za državu nije imalo smisla jer je još bilo vrijeme da država konsolidira proračun bezbolno. Sada se situacija znatno pogoršala i radikalizirala, objasnio je bivši guverner zašto prije nije proveo mjere koje sada predlaže



RIJEKA  Prijedlog bivšeg guvernera Željka Rohatinskog o operacijama na otvorenom tržištu prava je mjera za koju je upravo sada i pravo vrijeme, komentirao je jučer analitičar Damir Novotny, prijedlog Rohatinskog o operacijama na otvorenom tržištu. On kaže da bi uspješnost provedbe takve mjere ranije bila upitna, i stoga što je država neumjerenije trošila, pa je bio veći rizik da situaciju iskoristi za dodatno povećanje deficita, ali i zato što su inflatorni pritisci bili jači, čega sada nema: cijene padaju, a zemlja je u proceduri prekomjernog deficita.


   Naknadna pamet


No, veli Novotny, šteta da Rohatinski to ranije nije makar predložio jer ovako izgleda kao da pokazuje naknadnu pamet. Novotny bi sada čak banke kompletno i »maknuo« iz tog procesa, odnosno omogućio bi izravno zaduživanje države kod središnje banke, jer je ionako sada prisutan čvršći stav oko smanjivanja deficita, a izbjeglo bi se to posredovanje iako je mehanizam u suštini isti, kaže Novotny.



Zašto ranije nije proveo mjere koje sada predlaže pitali smo ponovo Željka Rohatinskog.




  – Razlika između situacije onda i sada je razlika u deficitu od 2 posto i deficitu od 6 posto, razlika između javnog duga od 30 posto i 63 posto. Situacija je bitno drukčija: u tadašnjoj situaciji otpuštanje novca za državu nije imalo smisla jer je još bilo vrijeme da država konsolidira proračun bezbolno. Sada se situacija znatno pogoršala i radikalizirala, pojasnio je Željko Rohatinski.



  Ekonomski analitičar Guste Santini je, ne želeći ulaziti u šira obrazloženja, samo kratko prokomentirao da je operacije koje Rohatinski sada predlaže trebalo već odavno prije raditi. Novotnyja nadalje pitamo i kako to da je onda viceguverner Vedran Šošić ustvrdio da je HNB operacije na otvorenom tržištu već provodio, ali su ukinute za vrijeme Rohatinskovog mandata, pa je ispalo kao da Rohatinski predlaže nešto što je sam ukinuo. Novotny na to odgovara da neće ulaziti u njihove prijepore, međutim da definitivno ovo što Rohatinski sada predlaže HNB ranije nije radio, već je radio operacije drugog tipa.


  Da postoje dvije vrste operacija na otvorenom tržištu, potvrdila je jučer u izjavi za časopis Banka i prof. dr. Marijana Ivanov. Ona precizno radi distinkciju između između tipova tih operacija, pa kaže da smo »u ranijoj monetarnoj praksi HNB-a imali priliku upoznati operacije na otvorenom tržištu koje su se provodile tehnikom »obratni repo« što praktično znači kratkoročne kolateralizirane kredite bankama«. (Te su operacije uistinu 2009. ukinute, jer za njima nije postojala potražnja, obzirom da se likvidnost bankarskog sustava već tada poboljšala, o čemu govori i Šošić, op.a.)    

Opravdan zaokret


S druge strane, nastavlja Ivanov, »danas, u okolnostima kada »ne znamo tko će preuzeti rizik«, a znamo da to neće učiniti nitko iz domene privatnog sektora, opravdan je zaokret u pravcu svojevrsnog državnog intervencionizma ili blažim riječima rečeno koordinacije monetarne i fiskalne politike. U tu svrhu može se koristiti drugi tip operacija na otvorenom tržištu pod nazivom – »operacije izravne kupnje« kakve implementiraju brojne svjetske središnje banke otkupljujući državne vrijednosnice od banaka«, navodi Ivanov, te dodaje kako je o tom tipu operacija zapravo govorio Rohatinski.


  Očito da se bivši guverner i sadašnji viceguverner, ili nisu dobro razumjeli, s obzirom da je Šošić replicirao Rohatinskom govoreći o drugoj mjeri, ili u HNB-u shvaćaju kvantitativno popuštanje u širem smislu, što uključuje i ono što HNB uistinu jest radio, a to je da je oslobodio veliku količinu likvidnosti, ali drugim mjerama, spuštanjem pričuve i slično.