David Sopta

Šef Uprave Jadrolinije na početku špice sezone: “Očekujemo oko 80 posto prometa iz rekordne 2019.”

Marinko Glavan

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Zadnjih nekoliko tjedana potvrđuje tu našu prognozu, a po značajnom povećanju prometa proteklih tjedana definitivno prednjači zadarsko okružje, nakon njega splitsko, a onda i riječko područje



Nacionalni putnički brodar, Jadrolinija, u prošloj je godini, nakon rekordne 2019., zbog pandemije COVID-19 zabilježio značajan pad broja prevezenih putnika i vozila.


O rezultatima u prvih šest mjeseci ove godine, kao i nadolazećoj špici turističke sezone te predviđanjima i planovima za idućih nekoliko godina razgovarali smo s predsjednikom uprave Jadrolinije, Davidom Soptom, koji ističe kako ova godina, do sad, pokazuje znakove oporavka, u odnosu na lanjsku godinu.


– Prvi vikend pune sezone pokazuje rast prometa, u odnosu na prošlu godinu. U ovoj godini, u odnosu na lanjsku, imamo povećanje prometa od tridesetak posto. Ukoliko promet usporedimo s rekordnom 2019. godinom, sada smo na sedamdeset posto prometa putnika i osamdeset posto prometa vozila.




Pritom moramo uzeti u obzir činjenicu da je treći val epidemije COVID-19 završio prije nekih mjesec dana. Raduju nas ovi podaci, posebno povećanje prometa u zadnjih nekoliko tjedana, s dolaskom turista na našu obalu i otoke.


Kakav je promet po pojedinim plovidbenim područjima, gdje je oporavak brži, a gdje sporiji?


– Što se tiče proteklih tjedana, kada vidimo značajno povećanje prometa, tu definitivno prednjači zadarsko okružje, nakon njega splitsko, a onda i riječko.


To se jednostavno da objasniti jer na riječkom području, u proteklim, rekordnim turističkim sezonama, imali smo značajan udio Talijana i Slovenaca koje još očekujemo, jer oni idu na godišnje odmore nešto kasnije, a i s obzirom na treći COVID-val koji je tek nedavno završio.


Talijani su, pritom, tradicionalno vezani uz ferragosto, dakle uz kraj srpnja i početak kolovoza i zbog toga na riječkom području vidimo relativni pad u odnosu na 2018. i 2019. godinu.


Smanjene gužve


Kakva je situacija na brzobrodskim linijama? Na trajektima putnici mogu ostati u svojim vozilima ili boraviti na otvorenim palubama, dok na katamaranima to nije moguće, jer svi moraju za vrijeme putovanja biti u salonima. Znamo da katamarani iz tog razloga neko vrijeme nisu uopće plovili, je li se situacija promijenila, jesu li putnici prestali zazirati od putovanja brzobrodskim linijama?


– Zadnjih tjedana vidimo značajan oporavak prometa na brzobrodskim linijama. Moramo biti svjesni da je nacionalni stožer, do nedavno, ograničavao kapacitet prijevoza putnika katamaranima na četrdeset posto od ukupnog kapaciteta.


Tek prije dva-tri tjedna ukinuta su ograničenja, a mi smo bez obzira na to morali održavati linije, u interesu otočana i putnika. Dotad nije ni bilo značajnog rasta broja turista pa promet u lipnju, očekivano, nije bio na razini godina prije pandemije.


Kakva su vaša očekivanja od ove sezone, u odnosu na godine prije pandemije? Jeste li razgovarali s turističkim zajednicama, Ministarstvom turizma i drugim mjerodavnim tijelima, postoje li projekcije očekivanog prometa u ovoj godini?


– Svi su puni očekivanja, ali tek sredinom srpnja i u kolovozu vidjet ćemo kakvi su rezultati. U ova zadnja dva tjedna trendovi su značajno krenuli uzlaznom putanjom. Prošla godina je za nas, kao i za sve, bila iznenađenje, nešto s čim se do sad nismo susreli.


Kalkulirali smo s postocima pada, a u ovoj godini cilj nam je da ova sezona bude barem petnaest posto bolja od lanjske. Konkretno, računamo na oko osamdeset posto prometa iz 2019. godine. Je li to preoptimistično ili ne, ne znamo.


Zadnjih nekoliko tjedana potvrđuje tu našu prognozu, ali vidimo da se epidemiološka situacija u Europi mijenja doslovno iz dana u dan. Moramo se svi uozbiljiti u pogledu cijepljenja, jer jedino cijepljenje je rješenje za relativno sigurnu turističku sezonu.


Jadrolinija se do sad prilično dobro nosila s pandemijom, u smislu da nije bilo žarišta zaraze na brodovima, ni među putnicima ni među posadama. Kako stojite s cijepljenjem, koliki broj pomoraca Jadrolinije je do sad cijepljen i što kanite poduzeti da ostale potaknete na cijepljenje?


– Od samih početaka, kad su prva cjepiva stigla u Hrvatsku, prijavili smo naše pomorce na prioritetnu listu za cijepljenje. Svjesni smo da bez cijepljenja ne možemo biti sigurni. Inače smo uložili značajna sredstva za nabavku zaštitne opreme, maski, svakodnevno tretiranje brodskih prostora sredstvima za dezinfekciju i u tom kontekstu, kad smo došli na red, započeli smo i s cijepljenjem.


U ovom trenutku cijepljeno je trideset i pet posto naših pomoraca, no dio pomoraca cijepljen je i u vlastitom aranžmanu, preko sustava primarne zdravstvene zaštite pa je taj postotak sigurno i veći.


Očekujemo da ćemo u roku od tri tjedna doći do brojke od pedeset posto cijepljenih pomoraca na našim brodovima. To je jedini način da stvorimo sigurnost na brodovima za naše putnike i posade i damo doprinos uspjehu ove turističke sezone.


Jeste li i tehnički spremni za sezonu, s obzirom na pad prihoda lani. Jesu li brodovi spremni za povratak putnika?


– Jesu. Pokazalo se to i u zadnja dva-tri udarna vikenda. Svi su brodovi funkcionirali besprijekorno, a posebno se to pokazalo i na novim brodovima u floti, jer smo baš na linijama na kojima oni plove imali potrebe za većim kapacitetom, što je dobro popraćeno i kod naših korisnika jer su smanjene gužve i čekanja.


Zelena energija


COVID-19 je, osim pada broja putnika i prihoda, donio i neke prilike, poput Fonda za otpornost i oporavak u kojemu je dio sredstava namijenjen i obnovi putničke flote. Jeste li zadovoljni udjelom koji će pripasti pomorskom sektoru i kako Jadrolinija kani iskoristiti tu mogućnost? Hoćete li graditi nove brodove, hoće li to biti brodovi na alternativne pogone, poput električnog?


– U tom fondu vidimo svoju priliku u okviru mogućnosti koje su predviđene. Definitivno Europska unija kreće u pravcu zelene energije i pogona na alternativna goriva, a i mi se moramo uklopiti u taj kontekst.


Tu su predviđena sredstva za gradnju manjih putničkih brodova na pogon električnom energijom ili vodikom. Mi moramo isprojektirati što je od toga realno, što možemo u stvarnosti koristiti na našim linijama, s obzirom na našu lučku i energetsku infrastrukturu.


Možete li biti konkretniji, za koliki broj brodova i s kojom vrstom pogona očekujete financiranje iz Fonda?


– Vrlo jasno je određeno – riječ je o tri manja putnička broda, namijenjena za konkretne linije. Na Sjevernom Jadranu to je linija Susak – Unije – Ilovik – Lošinj, na dubrovačkom području to je linija koja spaja Elafite s Dubrovnikom i na šibenskom području to je linija koja spaja Prvić i Zlarin sa Šibenikom.


To su linije na kojima smo procijenili da bi mogle funkcionirati s brodovima na potpuno električni pogon ili na vodik. Vrsta pogona konkretno će ovisiti o tehničkim rješenjima i postojećoj infrastrukturi u lukama na tim linijama.


Namjeravate li za te tri linije nabavljati nove brodove ili rabljene?


– Radi se o novim brodovima.


Što se tiče alternativnih pogona, u Omišlju je u pogon pušten LNG terminal. Jeste li razmišljali i o nabavci brodova s pogonom na ukapljeni prirodni plin?


– Već gotovo tri godine radimo na projektima brodova na alternativne pogone i pratimo stanje na tržištu. Činjenica je da je Europska unija dala bespovratna sredstva za otvaranje LNG terminala u Hrvatskoj i da se otvorila i ta prilika.


Čekamo novu strategiju EU-a koja će definirati koja su to goriva prihvatljiva za Uniju, s ekološkog aspekta. Do sad je među tim gorivima bio i ukapljeni prirodni plin, ali po svemu što za sad vidimo ukapljeni prirodni plin više neće biti među gorivima čije će korištenje EU poticati, jer je riječ o gorivu koje ne reducira značajno emisiju CO2, odnosno riječ je o fosilnom gorivu.


Električna energija i vodik su goriva koja će se vjerojatno poticati, jer nemaju emisije štetnih plinova, naravno, ovisno o načinu na koji su proizvedeni.


Kad smo kod obnove flote, koliko je COVID-kriza utjecala na planove obnove flote Jadrolinije. Je li obnova usporena u odnosu na planove?


– U zadnjih nekoliko godina ulagali smo u projekte novih brodova za određene linije. Naše su linije različite i zbog toga smo projektirali različite tipove brodova, ali je COVID-19 zakočio naše namjere da gradimo nove brodove, po mogućnosti u hrvatskim brodogradilištima.


I dalje pripremamo tendere, koje ćemo raspisati u skoroj budućnosti, u suradnji s Ministarstvom mora, kako bismo pokrenuli izgradnju novih brodova.


Dobar posao


O kojem broju brodova je riječ?


– Moramo razmišljati dugoročno i odgovorno kako optimalno uložiti sredstva. Zato gledamo graditi brodove koji će dugoročno biti isplativi u pogledu kapaciteta i brzine. Zato gledamo na određene linije koje su sada usko grlo.


Izradili smo projekt broda za udaljene otoke, prvenstveno se to odnosi na Korčulu i Lastovo, kao i za liniju Split – Hvar. Riječ je o duljim linijama, gdje cjelogodišnje prometovanje zahtijeva određene maritimne karakteristike brodova.



Moramo pritom paziti i na sezonalnost jer ako u sezoni imamo višestruko povećanje prometa, moramo biti spremni zadovoljiti potražnju. S druge strane moramo se prilagoditi brzinom, a s treće i prilagoditi se lukama u koje će ti brodovi uplovljavati. Brod koji razvijamo mora zadovoljiti sve te kriterije.


U međuvremenu ste nabavili i nekoliko rabljenih brodova, što vam dio javnosti zamjera, smatrajući da ste trebali graditi nove u hrvatskim brodogradilištima kojima nedostaje posla. Kakvima su se ti brodovi za sad pokazali, imate li povratne informacije putnika i posada?


– U stalnoj smo komunikaciji s posadama, putnicima i lokalnim zajednicama po pitanju prinova u našoj floti i svi su oni vrlo zadovoljni. Morate znati da su ti brodovi značajno povećali kvalitetu usluge prema putnicima.


Svi su kapacitetom veći, brži, s novouređenim interijerima, ali i boljih maritimnih sposobnosti od brodova koje su na određenim linijama zamijenili. Polovne brodove smo nabavljali jer smo morali pokrivati kritične točke u sustavu, u kratkom roku.


Cijeli postupak gradnje novog broda traje oko dvije i pol godine, a mi smo morali reagirati odmah. Pokazalo se to dobrim potezom, ne samo na zadarskom području, gdje su stigli brodovi Ugljan i Otok Pašman koji su zamijenili puno starije brodove, donoseći veći kapacitet i neusporedivo veći komfor putovanja, nego i na liniji Valbiska – Lopar, gdje smo s brodom Lošinj dobili veću brzinu, udobnosti, kapacitet i puno bolja maritimna svojstva, što je za tu liniju izuzetno značajno.


Brod Faros, na liniji Split – Starigrad, najveći je brod po kapacitetu garaže, a riječ je o polivalentnom plovilu koje može držati pet do šest drugih linija, prema potrebi.


Mislim da smo tu napravili dobar posao. Kad je riječ o brodovima za udaljene otoke, tu ćemo prvo graditi nove brodove, zbog specifičnih kriterija koje moraju zadovoljiti, a na tržištu nema odgovarajućih rabljenih.


Flotu, osim brodova, čini i onaj još važniji dio, a to su ljudi, odnosno posade. Kakva je situacija s plaćama posada i radničkim pravima, jesu li ona smanjivana zbog pandemije COVID-19 i prošlogodišnjeg drastičnog pada prometa i je li smanjivan broj zaposlenih? Hoće li ove godine i u kojem opsegu biti zapošljavanja sezonskih radnika?


– Zapošljavanje sezonaca će biti u skladu s potrebama. Zapošljavat će se sigurno, a krene li sezona uzlaznim tempom, imat ćemo i više sezonaca na brodovima. S našim pomorcima želimo imati dobre odnose, tako da u pandemiji nije bilo otpuštanja, niti su umanjivana prava radnika.


Nismo smanjivali plaću, a čak smo i povećali izdatke za hranarinu, s tim da smo prethodno, 2018. godine, povećali plaće za pet posto. S dolaskom COVID-19 pandemije smanjili smo neke druge troškove, uveli krizni menadžment, nastojeći ne zadirati u prava i primanja naših pomoraca. Jedino što je još otvoreno je nacionalni kolektivni ugovor za pomorce.


Zašto taj ugovor, nakon silnih godina pregovora, još nije prihvaćen?


– Trebalo bi to pitati i bivše uprave Jadrolinije i ostale nacionalne brodare, jer on obuhvaća sve brodare, kad je riječ o kabotaži, odnosno nacionalnoj obalnoj plovidbi.


Imamo volju za sklapanje takvog ugovora, no s obzirom na COVID ta je priča usporena, ali nastavljamo razgovarati sa socijalnim partnerima i mislim da smo na dobrom putu te da ćemo, u suradnji s resornim ministarstvom, naći načina da unaprijedimo prava pomoraca.


Naravno, kao odgovorna uprava, moramo paziti i na troškove, posebno u sadašnjoj situaciji, ali zahtjeve koje smo dobili od socijalnih partnera pokušat ćemo smjestiti u okvir naših mogućnosti, uz suglasnost Ministarstva mora.


Putnici sve zadovoljniji uslugom


Odradili ste mandat na čelu Jadrolinije, bilo je burnih trenutaka, uprava je ostala bez dva člana koji su zamijenjeni novima, stigla je i pandemija COVID-19, kako vi gledate na prošli mandat?


– Zadovoljan sam ostvarenim. A zadovoljni su i naši putnici, što je pokazalo istraživanje tržišta, u kojem je osamdeset posto ispitanika kazalo kako su vrlo zadovoljni našim uslugama, pri čemu je 52 posto korisnika ocijenilo da je usluga u zadnje četiri godine postala puno bolja.


Jadrolinija je u tom periodu postala bolja kompanija, ne samo zbog nabavke pet prinova u floti, nego i zbog čitavog niza drugih promjena. U prvom redu riječ je o digitalizaciji poslovanja, kako poslovnih procesa unutar tvrtke, tako i prema našim korisnicima.


Uveli smo velik broj novih usluga, od rezervacija karata, nove web mobilne aplikacije i još niza drugih pomaka čiji učinak se vidi na funkcioniranju kompanije u cjelini.