Guverner HNB-a na konferenciji u Opatiji

Rohatinski: Kosor nije odradila svoj dio posla

Aneli Dragojević Mijatović

Porast inflacije u Hrvatskoj zahtijeva poseban oprez, a vanjska ranjivost zemlje je povećana. Potrebe ino-financiranja u ovoj godini iznose 18 milijardi eura ili oko 40 posto BDP-a



OPATIJA Kad je prošao prvi financijski udar počela su razmišljanja kako podržati gospodarstvo i kako s politike ekonomskog kontroliranja potražnje naglasak staviti na ekonomsku politiku poticanja ponude kombiniranim djelovanjem monetarnih i fiskalnih mjera. Upravo je to u srpnju 2009. bio predmet razgovora s predsjednicom Vlade. Tada sam izrazio spremnost da HNB dodatno smanji obveznu rezervu banaka čak i uz rizik gubitka dijela deviznih rezervi.


No, iznio sam tada i ocjenu o previsokom fiskalnom deficitu i neracionalnoj strukturi rashoda. Projekcija je bila da se kombiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike oslobodi financijski potencijal od oko 2 milijarde eura koje bi se na različite načine usmjerile prema gospodarstvu.


Taj sastanak nije završio nikakvim čvrstim zaključkom, ali su karte bile otvoreno na stolu.




No, rebalans koji je uslijedio za 2009. i novi proračun za 2010. pokazali su da fiskalna pozicija nije bitno izmjenjena u odnosu na dotadašnje stanje, kazao je guverner HNB-a Željko Rohatinski na konferenciji Novčano tržište u Opatiji.


Kako bi oslikao sadašnju sitauaciju, guverner je prenio stavove Europske komisije i Europske središnje banke za razgovore o pretpristupnom ekonomskom programu koji će se održazi 17. svibnja, a slični su i stavovi MMF-a


Prema tim stavovima, u budućim kretanjima ističu se su četiri pitanja: porast inflacije koji zahtijeva poseban oprez, vanjska ranjivost zemlje koja je povećana, fiskalna konsolidacija nužna za uspostavljanje održivog rasta, a HNB i ostala tijela vlasti ohrabruje su da nastave napredak na smanjenju upotrebe valutne klauzule.


Takve ocjene, ističe guverner, ne treba podcijenjivati posebno u kontekstu da potrebe ino-financiranja u ovoj godini iznose 18 milijardi eura ili oko 40 posto BDP-a. Nepovoljan rejting zemlje može znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu


 - Dakle, kao što smo još i prije dvije godine procijenjivali, oporavak hrvatske ekonomije bit će dug i spor, a na pitanje zašto je moralo biti tako nadam se da i ovo izlaganje može pružti dio odgovora. Za mnogo toga sami smo si krivi, zaključio je guverner Rohatinski.