Hitno treba smanjiti deficit i promijeniti strukturu rashoda, racionalno koristiti vlastite resurse koje treba usmjeriti u razvoj, kazao je Rohatinski. Inače, pad kreditnog rejtinga poskupit će i otežati pristup inozemnom kapitalu kojega u 2012. treba 17 milijardi eura
ROVINJ Bitno je da konačno počnemo s konsolidacijom javnih financija u smislu smanjenja deficita i promjene strukture rashoda. Promjene na tom području nisu moguće bez reformi, a odgovore na to nova vlada mora imati odmah, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na konferenciji Zagrebačke burze koja se održava u Rovinju i koja je okupila 250 financijskih stručnjaka. Ne promijeni li se situacija na tom području ubrzo, moguće je očekivati gubitak kreditnog rejtinga, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. O tome da nam predstoji pad kreditnog rejtinga, postoji niz upozorenja, službenih i neslužbenih, rekao je guverner.
»Tvrdo« financiranje
Rekao je i da je situacija u okruženju ozbiljno ograničenje za izvoz kao pokretač rasta, dok će dužnička kriza u eurozoni ograničavajuće djelovati na budući priljev inokapitala kroz bankarske kanale, a moguća je i situacija odljeva kapitala iz Hrvatske, iako vjeruje da do toga neće doći. U kombinaciji s percepcijom rastućeg rizika, sve to ne djeluje u pravcu pada kamatnih stopa. Povoljna je okolnost da su financijske obveze države prema inozemstvu u 2012. upola manje nego u 2011. što znači manju potrebu eksternog financiranja, ali ono je i dalje vrlo visokih 17 milijardi eura. Dakle, ni u 2012. neće biti nikakve eksterne lokomotive rasta, dok će vanjsko financiranje biti prilično »tvrdo«. Sve to naglašava potrebu racionalnog korištenja vlastitih resursa i njihovog usmjeravanja u razvoj, napominje Rohatinski.
Iznesen novac
To se, kaže guverner, prenosi i na uvjete financiranja u zemlji tako da primjerice pri povećanju ukupnog duga konsolidirane opće države u 2011. za oko 11 posto, plaćene kamate su povećane za 22 posto.))
Rasta nema
– Izvoz roba i usluga, te investicije, koji bi trebali biti nositelji oporavka agregatno su u 2011. realno smanjeni za 3 posto. U takvoj situaciji se pitanje rasta prebacuje na domaću potrošnju no tu pomaka nema, ona ostaje na razini iz 2010., jer iako prosječna neto plaća realno raste, smanjuje se zaposlenost, pa dohoci stagniraju, kao i krediti. Što se države tiče, ukupni proračunski rashodi rastu brže nego prihodi što rezultira daljnjim povećanjem fiskalnog deficita sa 18 milijardi kuna u 2010. na 21 milijardu kuna u 2011. godini, odnosno sa 5,4 na 6,2 procijenjenog BDP-a. Time se javni dug povećava sa 47 na 51 posto BDP-a, opisao je Rohatinski.
Tako da, rekao je, kada zbrojimo sve komponente agregatne potražnje izuzev uvoza, dolazimo do realnog smanjenja za oko 1 posto. No, budući da uvoz pada za 4 posto, on određuje statističku sliku 2011. prema kojoj BDP raste po stopi od 0,5 posto. No, taj rast nije ostvaren na razvojno-perspektivan način, i otuda de facto ekonomija ne raste ni u ovoj godini, već se još uvijek prilagođava eksternom šoku, istaknuo je Rohatinski. To prilagođavanje, dodao je, međutim još uvijek nije zahvatilo javni sektor a posljedica je dodatno povećanje fiskalnog deficita i nastavak brzog rasta javnog duga što tržišta tumače kao nespremnost zemlje da provodi reforme, naglasio je Rohatinski. Što se monetarne politike tiče, ona će imati iste ciljeve: održavanje likvidnosti sustava i stabilne vrijednosti novca.
