Nakon jučerašnje intervencije HNB-a, već druge u desetak dana, analitičari procjenjuju zadržavanje kune na ovoj razini do kraja godine, no to je mala utjeha za kreditne dužnike
Hrvatska narodna banka jučer je ponovno intervenirala na deviznom tržištu prodavši ovaj put 233,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4209 kune čime je s tržišta povukla više od 1,73 milijardi kuna.To je drugi put u desetak dana da HNB intervenira u pravcu obrane kune. Prvi puta je to učinio 19. studenog prodavši 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,391 čime je s tržišta povukao više od 860 milijuna kuna, no unatoč toj intervenciji domaća je valuta danima uzastopce slabjela. Na jučer utvrđenoj tečajnoj listi tako je otklizala do 7,423 kune za euro, te je očito procijenjeno da se daljnje rušenje tečaja više ne može tolerirati.
Uteg na standard
Kroz ove dvije intervencije HNB je ukupno na tržište plasirao više od 350 milijuna eura, a otkupio preko 2,6 milijardi kuna. Budući da su devizne rezerve na visokih oko 11 milijardi eura ova razina njihova trošenja totalno je neopasna, no može zabrinjavati trend. I sam je guverner Rohatinski nedavno podsjetio da tekuća razina deficita i postojeći tečaj nisu održivi u paketu. Nema međutim dvojbe da će središnja banka nastojati kunu održati stabilnom koliko god to bude bilo moguće, a razina rezervi ide tome u prilog. Iz HNB-a su tako jučer poručili da očekuju da će »ova intervencija biti dovoljna da smiri tenzije na deviznom tržištu, a ukoliko ne bude tako, imaju i druge mogućnosti djelovanja«.Stabilnost kune od presudnog je značenja za veliki broj dužnika s kreditima uz valutnu klauzulu u eurima, a među njima su i građani i poduzeća, ali i sama država. Koliki uteg za standard građana može predstavljati slabljenje kune vidljivo je i ako se usporedi najniži tečaj kune prema euru u ovoj godini, negdje s početka srpnja, kada je kuna bila na 7,18. Tada je za mjesečnu ratu od 500 eura trebalo izdvojiti 3.590 kuna, a sada 3.711 kuna, što je za oko 120 kuna više. U odnosu pak na početak godine, kada je tečaj bio na oko 7,3 mjesečna je rata porasla za 60-ak kuna.No, što znači tečajni rizik najbolje znaju oni koji su se zadužili u švicarskim francima, a upravo je njima tečajna lista središnje banke jučer ponudila novi šok. Naime, na jučer utvrđenoj, najnovijoj tečajnici, srednji tečaj švicarskog franka porastao je na rekordnih 5,7 kuna za franak.Rata kredita od 750 franaka tako je početkom godine, uz tečaj od 4,9 kuna za franak, iznosila 3.675 kuna, dok je ista rata u francima uz sadašnji tečaj od 5,7 porasla na 4.275 kuna ili za cijelih 600 kuna! No, dok na tečaj eura naša središnja banka može utjecati i utječe, tečaj kune prema švicarcima formira se posredno, preko odnosa eura i CHF-a, odnosno ovisi o dva valutna para.
Stabilnost kune od presudnog je značenja za veliki broj dužnika s kreditima uz valutnu klauzulu u eurima, a među njima su i građani i poduzeća, ali i sama država. Koliki uteg za standard građana može predstavljati slabljenje kune vidljivo je i ako se usporedi najniži tečaj kune prema euru u ovoj godini, negdje s početka srpnja, kada je kuna bila na 7,18.
Obveznica »okidač«
Analitičarka Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević navodi tri glavna razloga uslijed kojih kuna slabi, a to su, prvo, korporativna potražnja poduzeća i banaka za refinanciranje inoobveza (dijelom i za plaćanje uvoza), potom sezonski utjecaj, budući da kuna uobičajeno slabi prema kraju godine, a ove je godine to izraženije s obzirom da je tečaj do sada bio na nižim razinama nego lani. Nadalje, tumači Živković Matijević, kao svojevrsni »okidač« djelovalo je to što je tržište očekivalo da će država izdati eursku obveznicu, u kojim uvjetima sudionicima odgovara nešto jača kuna, a desilo se da je izdala kunsku obveznicu. Živković Matijević do kraja godine očekuje zadržavanje kune na ovim razinama, a tijekom iduće predviđa ipak nešto slabiju kunu, u rasponu od 7,38 do 7,45 kuna za euro.
