Hrvatski je BDP u drugom tromjesečju smanjen za 2,1 posto u usporedbi s istim kvartalom prošle godineBrzih, skorih, pa ni sigurnih rješenja za tešku financijsku i razvojnu krizu, koja hara većinom zapadnih zemalja – još nema na vidiku. Ovo je novo doba velike neizvjesnosti i nepredvidivih, visokih rizika, pa je izvjesno samo to, da će recesija, koja je na putu prema svom drugom dnu ove godine ponovno zahvatila većinu europskih zemalja, s utjecajem i na usporavanje rasta u još liderskoj Americi, potrajati najmanje do proljeća 2014.

 To je – preko u prijevodu uobičajeno uljepšanih formulacija zaključaka sa jesenskog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Tokiju – glavna poruka svjetskoj poslovnoj javnosti, pa usput i Vladi u Zagrebu, koja sve žustrije, ali uz paradoksalne posljedice traži rješenja za ovdašnju, već četverogodišnju gospodarsku depresiju.

Nakon tog velebnog zasjedanja, uprave MMF-a i Svjetske banke su upozorile da se globalni gospodarski rast opasno usporava, čak i u još tigrastoj Kini i Indiji, te da i dalje ostaju znantne nesigurnosti i rizici za ostatak svijeta. Međutim, pohvaljene su mjere koje su već poduzete, posebice u Europi, kako bi se svjetski financijski sustav učinio manje nestabilnim. Analitičari MMF-a su u najnovijem izvještaju snizili prognozu globalnog rasta za 2013. godinu sa 3,9 posto, prognoziranog u srpnju, na najnovijih 3,6 posto, a za 2012. sa 3,5 na 3,3 posto.

Strah i od 2013-e

»Svjetsko gospodarstvo se oporavlja, ali će taj oporavak potrajati«, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard u Tokiju, predstavljajući najnovije trendove u globalnoj ekonomiji. U najrazvijenijim, industrijskim zemljama dogodine će gospodarstvo rasti samo za 1,5 posto, a ne za 1,8 posto kako je MMF prognozirao u travnju. Prognoza za zemlje na pragu industrijalizacije i zemlje u razvoju smanjena je s prognoziranih 5,8 na 5,6 posto. Sliku svjetskoga gospodarstva kvare, prema Blanchardu, dobro poznati razlozi: kriza eura, nužnost štednje u državnim proračunima, te i dalje nestabilan bankovni sustav. No, iznad svega lebdi osjećaj nesigurnosti, koji koči većinu poduzetničkih ideja i namjera.

»Možete to nazvati strahom od budućnosti, brigom hoće li politika uspjeti riješiti krizu eura, hoće li se političari u SAD-u i u Japanu dogovoriti oko smanjivanja proračuna za iduću godinu, hoće li političari u Japanu smanjiti divovski manjak u državnom proračunu«, ilustrirao je Blanchard, razvedrivši publiku poštapalicom da ipak vidi svjetlo na kraju tunela. U tom smjeru sklepane su i ostale poruke iz Tokija, prema kojima članice eurozone, osobito one u dužničkoj drami, trebaju nastaviti s politikom štednje i s dokapitalizacijom banaka, kako bi što prije uspostavile uspješnu bankovnu uniju. To – što prije – ostalo je visjeti u tokijskom zraku, bez nade da bi se sigurno moglo ostvariti već 2014.

 Najdinamičniji gospodarski razvoj i ove i iduće godine – prema procjenama MMF-a – održat će i liderska Kina (uz godišnje stope rasta od 7-8 posto), i Indija (od 5-6 posto), makar će to biti usporavanje za jedan-dva postotna boda godišnje, pod utjecajem smanjivanja potražnje za kineskom robom iz recesijske Europe i usporavajuće Amerike. Naftaška Norveška i Saudijska Arabija i ove će godine i u 2013. biti kao sa nekog drugog svijeta, uz stabilan rast od oko pet posto godišnje, kao i sve radišnija i poduzetnija Turska ili svjetskom krizom gotovo netaknute Kanada i Australija.

Ulazak u EU na čekanju

I za Njemačku MMF prognozira smanjenje rasta. Njemačka će trpjeti krizu svojih susjeda, kaže Jörg Decressin, zamjenik direktora istraživackog odjela MMF-a. Ali, za razliku od OECD-a, on ne misli da će i Njemačka ući u recesiju. Ipak, za iduću godinu MMF Njemačkoj prognozira rast od samo 0,9 posto umjesto ranije prognoziranih 1,4 posto.

Za razliku od Njemačke, većina Unije će i ove i iduće godine biti u novoj recesiji, uz pad BDP-a u 2012. za najmanje 0,5 posto. Najdublju depresiju i u 2012. trpjet će prezadužena Grčka, uz smanjivanje BDP-a za blizu sedam posto, a u nešto blažim varijantama i krizna Španjolska, Portugal, Irska i Slovenija. Iako još nije članica Unije, tom društvu uz bok stoji i prezadužena i rasprodana Hrvatska, u kojoj će ove godine BDP biti najvjerojatnije manji čak 12 posto nego 2008., potkraj koje je ovdje eksplodirala kriza, zbog višegodišnje potrošnje, u prosjeku čak osam posto više od ostvarenog nacionalnog dohotka.

 Prema najnovijim, prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je BDP u drugom tromjesečju smanjen za 2,1 posto prema istom kvartalu lani. No, analitičari MMF-a u najnovijem izvještaju očekuju da će se u 2012. ovdašnji BDP smanjiti »samo« dodatnih 1,1 posto, ostavljajući sebi mogućnost da realniju procjenu istaknu nakon službenih podataka o BDP-u u trećem tromjesečju. Budući da još nema ni jednog makro-pokazatelja izlaska iz krize, kronična će gospodarska depresija biti najteži uteg u završnici hrvatskog puta u Europsku uniju, pa možda i glavni razlog za odgodu primanja Hrvatske u punopravno članstvo recesijske i destabilizirane EU.