Centar "Miko Tripalo"

Razvili strategijske smjernice politika, nude ih Vladi: Trebaju nam male nuklearke

Dražen Katalinić

Ilustracija / Foto Reuters

Ilustracija / Foto Reuters

Smjernice su predstavili suradnici Centra "Miko Tripalo", ugledni sveučilišni profesori u području društvenih znanosti i humanističkih disciplina



Centar za demokraciju i pravo »Miko Tripalo« predstavio je Strateške smjernice razvoja EU politika u Republici Hrvatskoj i uputio ih najvišim političkim dužnosnicima, u nadi da će poslužiti u razradi strategijskih smjernica za politike u 2024. i sljedećim godinama, uz napomenu da predstavljene smjernice nisu politički program niti su usmjerene protiv ikoga.


Smjernice su podijeljene u šest velikih cjelina: demografska problematika, gospodarstvo, demokracija i politika, pravosuđe, obrazovanje i znanstveno-istraživačka djelatnost te zdravstvo, a predstavili su ih suradnici Centra, ugledni sveučilišni profesori u području društvenih znanosti i humanističkih disciplina.


Nuklearne elektrane


Predstavljajući smjernice za demografske politike, prof. dr. Vlado Puljiz istaknuo je važnost privlačenja emigranata i dijaspore.




Pri tom je podsjetio da su vanjske migracije, odnosno iseljavanja, zadnjih desetljeća promijenile svoj karakter odnosno da se za razliku od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su Hrvati privremeno odlazili u inozemstvo, danas mladi i obrazovani, od kojih su mnogi već zasnovali obitelj, odlaze za stalno i nemaju se namjeru vraćati.


Za to je potrebno osnažiti hrvatsko gospodarstvo koje se sve više svodi na turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo, kaže Puljiz, a sve manje na proizvođačku djelatnost, pri čemu posebno upozorava na zapostavljenost poljoprivrede i nepovoljnu strukturu individualnih gospodarstava.


Poljoprivreda je i jedna od glavnih okosnica prijedloga za unaprjeđenje gospodarskih politika, čije je strateške smjernice predstavio prof. dr. Ivo Družić.


Za njih je, kaže, potrebno postaviti rang prioriteta postojećih, ali i novih hrvatskih državnih strategija koje bi koordiniralo Ministarstvo financija.


Družić tako predlaže »nulti« rang visokih prioriteta u koje spadaju prehrambena, energetska i zdravstvena sigurnost građana i samodostatnost države, što uključuje i obrambeno-sigurnosnu komponentu.


Predlaže povećanje proizvodnje električne energije sa sadašnjih 15,5 teravat sati na 20 teravat sati do 2035. godine za što bi bilo poželjno izgraditi male nuklearne elektrane kakve trenutno grade Poljska i Rumunjska u suradnji sa SAD-om.


Družić ističe da nuklearna elektrana na 100 megavata instaliranih kapaciteta proizvodi 6,5 puta više energije od solarnih elektrana, 3,2 puta više od vjetroelektrana te dva i pol puta više od hidroelektrana.


Demokratski deficit


U hrvatskoj poljoprivredi prehrambena sigurnost nije među četiri strateška cilja hrvatske poljoprivredne strategije, podsjeća Družić i ističe da Hrvatska ne ostvaruje samodostatnost u potrošnji gotovo nijednog proizvoda bitnog za ljudsku prehranu: ulja, voća, povrća, šećera, mlijeka, mesa i jaja, uz napomenu da domaća proizvodnja pokriva tek polovinu potrošnje.


Stoga predlaže redizajniranje sustava robnih, odnosno strateških zaliha, kao i sustava poticaja od sadašnjih poticaja prema površini prema poticajima na isporučenu količinu, zatim racionalno okrupnjivanje površina prema osobitostima pojedinih sektora, poticanje stvaranja klastera, udruga i zadruga te okrupnjivanje privatnih kompanija u izvozno konkurentne prehrambene proizvođače.


Predlaže i uspostavu tržišnog odnosa relativnih cijena te snažno investiranje u biotehnološka istraživanja. Družić podsjeća i na činjenicu da pored demografskog, prostornog pa i demokratskog deficita (koji se očituje u podčinjavaju Sabora Vladi), Hrvatska ima i razvojni deficit jer je u zadnjih 40 godina, odnosno od 1980. do 2020. prosječna stopa rasta hrvatskog BDP-a bila oko 0,2 posto godišnje.


Depolitizirati upravljanje zdravstvom


U strateškim smjernicama za zdravstvo Gvozden Flego prije svega predlaže onemogućavanje svakom novom ministru da započne »svoju« reformu zdravstva donošenjem srednjoročne i konsenzualno prihvaćene promjene zdravstva; štedljivu i objedinjenu javnu nabavu, fizičko razdvajanje dnevnih od bolnica u kojima pacijenti leže, pretvaranje nekih bolnica u domove zdravlja i organiziranje virtualnih bolnica, intenzivirati preventivne redovne preglede, depolitizirati upravljanje zdravstvom, a u upravne strukture imenovati više žena.


Detaljne smjernice strategijskih politika Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo« dostupne su OVDJE.