Zbog rata na Bliskom istoku i stalnih geopolitičkih napetosti cijene rijetkih ruda, posebno zlata i srebra, stalno rastu, a s obzirom na to da se čak 30 posto svjetskog industrijskog srebra koristi u proizvodnji solarnih panela, baterija u električnim vozilima te industriji umjetne imteligencije, a zlato za proizvodnju zelenog vodika, stručnjaci upozoravaju da bi zelena energetska tranzicija mogla zabilježiti znatno usporavanje.

Samo u zadnjih godinu dana cijena srebra porasla je za 126 posto, a ekonomski analitičar i direktor Centra Zlata Saša Ivanović navodi da velike svjetske investicijske banke predviđaju rast cijene srebra od preko 250 posto u ovoj godini, a zlata do 25 posto.

Rast cijena plemenitih metala stoga predstavlja značajan pritisak na zelenu agendu Europske unije, kako u smislu troškova, tako i u smislu vremena za njenu provedbu, kaže Ivanović.

Troškovi transporta

– Budući da solarna industrija troši znatan dio svjetske ponude srebra (do jedne trećine), rast cijene bitno utječe na troškove proizvodnje solarnih modula. Situacija je također ozbiljna po pitanju električnih vozila.

Nove generacije baterija za električne automobile sadrže do kilogram srebra po bateriji, što znači da bi rast cijene srebra mogao značajno utjecati na cijenu i priuštivost električnih auta u budućnosti.

Skuplje srebro također povećava troškove gotovo svih ključnih modernih tehnologija, od 5G antena do mikročipova, umjetne inteligencije, ali i vojne opreme na koju Europa planira potrošiti značajna sredstva, upozorava Ivanović i dodaje da bi zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i rasta cijena nafte i plina mogli povećati troškove transporta i proizvodnje bilo kakvih tehnologija, uključujući i onih održivih, što bi posljedično moglo staviti zelenu agendu izvan primarnog fokusa EU-a.

Uz napomenu da je zelena tranzicija unutar EU-a neumitan proces te da će o ukupnim okolnostima ovisiti njegov tempo u budućnosti, ekonomski analitičar Mladen Vedriš napominje da će promjene cijena solarnih panela i baterija u električnim automobilima biti znatnim dijelom kompenzirane njihovim većim stupnjem iskorištenja, dok će kod električnih automobila posebice biti važan doseg kilometara kojeg mogu ostvariti jednim punjenjem.

S druge strane, krizna situacija vodit će do rasta potražnje odnosno rasta cijena plemenitih metala poput zlata i srebra zbog njihove uloge sigurnih utočišta, povečavajući multiplikativni efekt rasta troškova u sektoru tehnologije, navodi Ivanović. Dodaje da se očekuje rast potražnje za srebrom zbog razvoja umjetne inteligencije, odnosno da bi potražnja za srebrom u čipovima, serverima i podatkovnim centrima do 2030. mogla doseći između 500 i 1000 tona godišnje.

Vojna industrija

– Sve prognoze o kretanju cijena srebra i zlata, a u kontekstu svih ratnih događanja, a posebice rata na Bliskom istoku, su više izraz špekulacija i očekivanja nego bazirano na realnim fundamentima. No, kako svi sukobi i ratovi imaju određenu vremensku dimenziju, bit će zanimljivo u kojem trenutku i kojim tempom će otpočeti tzv. slijeganje terena, odnosno korekcije cijena, navodi Vedriš i dodaje da zbog sve izraženije tehnološko-proizvodne potrebe za tim metalima, korekcija cijena na niže neće biti vezana isključivo uz špekulativno-sigurnosne parametre.

Plemeniti metali koriste se i u vojnoj, odnosno raketnoj industriji, pa ne čudi što Kina i Indija posljednjih godina povećavaju kupnju srebra. Zbog inflatornih pritisaka nastalih kao posljedica rasta cijena energenata, ulagači se okreću plemenitim metalima kao sigurnijem ulaganju, što dovodi do rasta cijene, dok s druge strane proizvodnja srebra ne prati rastuću potražnju jer otvaranje novih rudnika traje godinama, a rastu cijene srebra doprinijele su Kina i Indija koje zadnjih povećavaju kupnju srebra.

Problemi s aluminijem

Otkako je počeo rat s Iranom zapadne ekonomije se suočavaju i s problemima u opskrbi aluminijem, koji je nezaobilazan u industrijskoj proizvodnji i zelenoj tranziciji, zbog čega je cijena ovog metala na najvišoj razini u zadnje četiri godine.

Globalne zalihe aluminija su značajno smanjene, a veliki dio preostalih zaliha čini ruski aluminij koji je pod zapadnim sankcijama. Rast cijene aluminija dodatno je potaknut problemima u proizvodnji na Bliskom istoku.

Zemlje Zaljeva osiguravaju oko 23 posto globalne ponude aluminija izvan Kine koja je godinama svojom proizvodnjom stabilizirala svjetsko tržište aluminija.

No, kineska vlada je ograničila proizvodnju na 45 milijuna tona godišnje, zbog čega je Kina počela uvoziti aluminij iz Rusije, dok istodobno smanjuje izvoz limova, cijevi i folija i time dodatno smanjuje ponudu na zapadnom tržištu.