Agencija za osiguranje radničkih tražbina u prošloj je godini isplatila plaće za ukupno 2.467 radnika u poduzećima koja su imala blokirane račune ili nad kojima je otvoren stečaj.

Tako je u slučajevima stečaja poslodavaca Agencija lani isplatila 1.166 radnika kod 50 stečajnih dužnika u ukupnom iznosu od 3.645.400 eura, dok je u slučaju blokade računa, Agencija isplatila 28 zahtjeva poslodavaca za isplatu plaća i naknada za 1.301 radnika u ukupnom iznosu od 2.311.983 eura, navodi se u izvješću o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za prošlu godinu koje je Vlada usvojila na sjednici krajem lipnja, a koje Agencija po zakonu mora dostaviti Vladi do kraja svibnja za proteklu godinu.

Svrhovitost sustava

Novac za podmirenje plaća radnicima u blokiranim tvrtkama i onima koje su otišle u stečaj isplaćen je iz državnog proračuna, a država se naplatila ovrhama i povratom sredstava iz stečajne mase. Poslodavac koji ne isplati plaće dužan je pokrenuti ovrhu svojih računa radi isplate neisplaćenih plaća u korist radnika kao ovrhovoditelja.

Ako se ovrha ne može provesti zbog nedostatka sredstava na računu, Fina blokira račun, a poslodavac podnosi zahtjev Agenciji za osiguranje radničkih tražbina za isplatu minimalnih plaća, koja za isplaćeni iznos preuzima prava ovrhovoditelja, pri čemu nadzor nad postupanjem poslodavca provodi Državni inspektorat.

Od 1. rujna 2015. godine, od kada se ova odredba zakona provodi u praksi, uočljiv je trend smanjenja broja radnika kojima nije isplaćena plaća, navode u Agenciji, iz čega proizlazi svrhovitost sustava osiguranja radničkih tražbina u slučaju blokade računa tvrtke.

Tako je kod poduzeća koja su imala blokirane račune u prošloj godini, njih 28, preuzimanjem procesnih prava u ovršnom postupku država ostvarila povrat sredstava u državni proračun u ukupnom iznosu od 3.153.183 eura, dok je za plaće, podsjetimo, isplatila nešto više od 2,3 milijuna eura.

No, kod 50 poduzeća nad kojima je otvoren stečaj, država se naplatila iz stečajne mase, a u državni proračun vratila tek 930.351 euro, dok je za isplatu plaća potrošila više od 3,6 milijuna eura poreznih obveznika.

Tijekom 2023. godine, za 297 radnika u poduzećima u stečaju za neisplaćene plaće Agencija je isplatila nešto više od 800 tisuća eura, a u državni proračun vratila tek nešto više 207 tisuća eura, od čega je više od 203 tisuće eura bio povrat iz ranijih isplata. Kod tvrtki s blokiranim računima, 2023. godine isplaćene su plaće za 567 radnika u ukupnom iznosu od gotovo 945 tisuća eura, a u državni proračun je vraćeno svega 353 tisuće eura.

Poboljšati omjer

U Agenciji priznaju da financiranje radničkih potraživanja »odražava neravnomjeran odnos između isplaćenog i vraćenog u državni proračun« te navode tri osnovna razloga.

Prvi je nizak postotak naplate stečajnih tražbina zbog nepravovremenog otvaranja stečajnog postupka i male vrijednosti stečajne mase. Zatim nemogućnost naplate stečajnih tražbina u slučaju istovremenog otvaranja i zaključenja stečajnog postupka zbog izostanka stečajnih dioba te vrlo mala mogućnost naplate stečajnih tražbina u slučaju zaključenja stečajnog postupka i brisanja stečajnog dužnika iz registra pravnih osoba.

Uz navedeno u Agenciji napominju da postoji nerazmjer i u dinamici isplata i povrata sredstava jer se isplata radnicima vrši na početku, a povrat sredstava u državni proračun tijekom stečajnog postupka, ponekad s odgodom i do nekoliko godina pa napominju da omjer financiranja treba promatrati kroz višegodišnje razdoblje.

Iako samofinanciranje sustava nije realno, ističu u Agenciji, pravovremenim otvaranjem stečajnog postupka i očuvanjem stečajne mase moguće je poboljšati omjer između iznosa koji je isplaćen i vraćen u državni proračun.

U Agenciji navode da su stečaj poslodavca i blokada računa poslodavca slučajevi u kojima Agencija pruža zaštitu radnicima zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće.

U slučaju stečaja tvrtke zaštićena su prava na isplatu do pet neisplaćenih plaća i naknada, a u slučaju blokade računa tvrtke do tri plaće i naknade, no država pritom isplaćuje minimalnu plaću.

U oba slučaja država također isplaćuje neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju.

Isplate ne podliježu ovrsi

Kod tvrtki koje su u stečaju iz državnog proračuna radnicima se isplaćuju i neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, također do iznosa minimalne plaće kao i otpremnine i to u visini polovine otpremnine utvrđene u stečajnom postupku.

Radnicima u tvrtkama u stečaju isplatit će se i pravomoćno dosuđene naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ali u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Kod isplate plaća te naknada za bolovanje i neiskorišten godišnji odmor Agencija za osiguranje radničkih tražbina obračunava i uplaćuje i doprinose, a sve naknade koje isplaćuje Agencija ne podliježu ovrsi.