Strah od sisačkog scenarija

Radnici zabrinuti, obustava rada u riječkoj rafineriji dvostruko dulja od najavljene

Marinko Glavan

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Prema najavama koje smo dobili od uprave, proizvodnja bi trebala krenuti u zadnjem tjednu veljače ili prvom tjednu ožujka, kaže Radivoj Čemeljić, povjerenik Sindikata naftnog gospodarstva



Proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji nafte Rijeka još nije započela, nakon obustave početkom studenog prošle godine.


Iako su iz Ine tada najavljivali kako će prekid proizvodnje trajati dva mjeseca, zbog »optimizacije« uslijed smanjene potražnje na tržištu, zbog pandemije COVID-19, na naš upit sada iz Ine odgovaraju kako će proizvodnja započeti početkom ožujka.


To znači da će prekid proizvodnje ukupno trajati oko četiri mjeseca, gotovo dvostruko dulje od najavljenog, a s obzirom da ni prijašnje najave o ponovnom pokretanju proizvodnje u siječnju nisu ostvarene, dio radnika rafinerije s kojima smo razgovarali s pravom se pita hoće li i novi rok za pokretanje prerade sirove nafte biti ispoštovan.




– Prema svim najavama, proizvodnja bi trebala ponovo krenuti.


Iako nema nikakvih najava gašenja proizvodnje, ipak je dijelom prisutan strah od ponavljanja sisačkog scenarija, gdje je proizvodnja također bila obustavljana na mjesec, dva, pa šest mjeseci, pa je na koncu potpuno ugašena. Možda pušemo na hladno, ali postoji određena zabrinutost, kazao nam je jedan od zaposlenika rafinerije s kojim smo razgovarali.


Iz većinskog sindikata u Rafineriji – Sindikata naftnog gospodarstva (SING) poručuju pak, kako zasad nemaju razloga za zabrinutost i sumnju u ponovno pokretanje proizvodnje u ožujku.


– Prema najavama koje smo dobili od uprave, proizvodnja bi trebala krenuti u zadnjem tjednu veljače ili prvom tjednu ožujka, kaže povjerenik SING-a u riječkoj rafineriji Radivoj Čemeljić koji je prošle godine na toj funkciji naslijedio dugogodišnjeg povjerenika Ivicu Perinića, nakon što je Perinić otišao u mirovinu.


Čemeljić ističe kako su obustave proizvodnje bile uobičajene i proteklih godina, no uglavnom je do obustava dolazilo zbog remonta rafinerije.


Redovita plaća


– Tijekom ove obustave također je izveden dio radova na remontu, a ono što je bitno naglasiti je da radnici nisu bili slani na čekanje, već su dobivali plaću koja nije umanjena zbog obustave. Dio radnika u svakom trenutku je bio u rafineriji, jer pogon ne smije i ne može biti prazan.


Vidimo i da su krenule pripreme za proizvodnju, a i u Janaf u Omišlju je stigao već drugi tanker s teretom sirove nafte za rafineriju pa vjerujemo da će proizvodnja započeti kako je najavljeno, kaže Čemeljić.


Dodaje kako su tijekom obustave proizvodnje trajali radovi na izgradnji postrojenja za preradu teških ostataka nafte, takozvanog kokera, investicije čija ukupna vrijednost doseže oko četiri milijarde kuna, s popratnim postrojenjima i opremom.



– To nam daje određenu sigurnost da proizvodnja u Rijeci neće biti ugašena kao u Sisku, kaže Čemeljić.


Iz Ine su u više navrata do sad isticali kako ne planiraju gašenje proizvodnje u riječkoj rafineriji, odnosno da, upravo suprotno, sukladno programu Ina Rafinerije i Marketing – Novi smjer 2023, preradu nafte u Hrvatskoj namjeravaju koncentrirati upravo u Rijeci, što također potkrepljuju navodom o ulaganju u koker, najvećoj pojedinačnoj investiciji u povijesti nacionalne naftne kompanije.


Na naš upit o ponovnom pokretanju proizvodnje u Rijeci odgovaraju kako će postrojenja krenuti s radom početkom ožujka.


– Ova poslovna odluka donesena je na temelju trenutačnih tržišnih uvjeta, uključujući smanjenu potražnju uslijed pandemije koronavirusa. Opskrba tržišta, u skladu s uobičajenom praksom, nastavit će se bez prekida i opskrbljivat će se iz proizvedenih zaliha, a dijelom i uvozom derivata s mediteranskog tržišta.


U razdoblju optimizacije uvezena je količina goriva potrebna za zahtjeve tržišta, a uvoz dizela uobičajena je praksa zbog činjenice da ga Ina ne može proizvesti dovoljno da pokrije tržišnu potražnju, što će se riješiti nakon puštanja u rad postrojenja za obradu teških ostataka, stoji u odgovoru iz Ine.


Idejni projekt


Ina je, u drugoj polovici prošle godine, ugovorila uvoz do 270 tisuća tona dizelskog goriva koje riječka rafinerija, bez koking postrojenja ne uspijeva proizvesti dovoljno za Inine potrebe, no na pitanje koliki je uvoz stvarno bio tijekom obustave proizvodnje, konkretan odgovor nismo dobili.


Umjesto toga, iz Ine poručuju kako se u rafineriji, u spomenutom razdoblju, obavljaju redovite tehnološke aktivnosti na procesnim jedinicama, poput regeneracije katalizatora i redovitog održavanja kako bi postrojenja bila spremna za novi ciklus prerade u 2021. godini. Navode i da se nastavljaju radovi na strateškom projektu izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka nafte.


– Trenutačno su završeni radovi na pripremi terena za novo postrojenje. Nastavlja se proizvodnja opreme, uključujući koksne komore i frakcionator koji su dio ključne opreme budućeg postrojenja. Na gradilištu je u tijeku iskop temelja koksnih komora.


Iskop će biti dubok 17 metara, a zbog njegove dubine morat će se poduzeti i dodatne mjere osiguranja iskopa tako da se montiraju čelične mreže kako se ne bi urušile sama jama i stijenska masa.


Također, izrađen je idejni projekt koji je bolje i ekološki prihvatljivije rješenje za luku, silos i transportni sustav, na temelju čega je počeo postupak izdavanja dozvola prema planiranim rokovima.


U sljedećem razdoblju očekujemo početak radova na uklanjanju spremnika koji se nalazi na mjestu budućeg koksnog silosa, stoji u odgovoru Ine, uz napomenu kako će koking postrojenje biti pušteno u rad u 2023. godini.