Istraživanje

Radnici siromašnijih članica EU rade više

Gabrijela Galić

Hrvatska nije promatrana, no ona je uz bok novih članica u kojima je uglavnom propisano maksimalno tjedno radno vrijeme od 40 sati

ZAGREB Radnici u novim članicama Europske unije prosječno rade 1,7 sati tjedno više nego li radnici u 15 starih članica. Prosječna godišnja ugovorena satnica redovnog rada u EU iznosi 1.708 sati. No, u 15 starih članica Unije godišnji fond sati propisan kolektivnim ugovorima iznosi 1.693 sata dok radnici u mlađim zemljama članicama prosječno godišnje rade 1.797 sati. Europski radnici lani su, temeljem ugovorenih kolektivnih ugovora, prosječno radili 38 sati.   No, u tri sektora koje je pratio Eurofoun, vidljive su razlike. Tako se najduže radi u sektorima metala i lokalne uprave – 37,8 sati tjedno, dok je ugovoreni radni tjedan najkraći u bankarskom sektoru i traje 37.3 sata. Prosječni ugovoreni godišnji odmor lani se zadržao na 25,4 dana na razini Unije. Međutim, u starim članicama radnici se prosječno odmaraju 25,6 dana godišnje, a u novim 24,1 dan.

Europski sindikati i poslodavci uskoro započinju pregovore o izmjenama direktive o radnom vremenu. Kao što se u predpristupnom procesu hrvatsko zakonodavstvo prilagođavalo direktivama EU to se očekuje i u budućnosti. Europska konfederacija sindikata (EKS) za pregovore o izmjenama direktive o radnom vremenu dobila je potporu 42 sindikalne organizacije dok su dvije članice EKS-a bile suzdržane. U EKS-u smo pokušali doznati detalje izmjena direktive o radnom vremenu, odnosno sindikalne zahtjeve. Međutim, o tome ne žele javno istupati s obzirom na najavljeni pregovarački proces. A pregovori o izmjenama direktive kreću 8. prosinca i očekuje se da će trajati devet mjeseci.


Eurofound, u svom pregledu u kojem prati radno vrijeme, primjećuje kako u većini zemalja Unije lani nije došlo do promjena u odnosu na 2009. godinu. Svega je nekoliko izuzetaka pa je tako Slovačka jedina zemlja u kojoj je zabilježen pad od 0,1 radnog sata temeljem ugovora o tjednoj radnoj satnici za jedosmjenski rad. S druge strane, u Španjolskoj i Velikoj Britaniji došlo je do povećanja tjedne satnice za 0,2 sata dok je u Švedskoj ona porasla 0,1 sat.


Hrvatska u ovom istraživanju nije promatrana. No, s o obzirom na Zakonom o radu propisani 40-satni radni tjedan koji se preslikava i u malobrojne kolektivne ugovore, Hrvatska je uz bok novih članica Unije u kojima je uglavnom propisano maksimalno tjedno radno vrijeme od 40 sati.