Do sredine ožujka Vlada će se morati očitovati i o idućem, najbolnijem potezu koji je uvjet za održanje, pa i za moguće podizanje kreditnog rejtinga zemlje: izmjene Zakona o radu i dalja liberalizacija tržišta rada. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio je u četvrtak da je što prije potrebno izmijeniti odredbe Zakona o radu koje su rigidne, ali da se neće zadirati u prava. 

    – Izmjene Zakona u tom smislu će ići, no nisu nikakva socijalna drama niti zadiranje u prava. Mora se poštovati gospodarska situacija i kolektivni ugovori o tome moraju voditi računa, rekao je Čačić. 

    – To vi ne možete objasniti ni MMF-u, ni Fitchu ni bilo kome, ali mislim da o tome već postoji konsenzus sa sindikatima. Svi smo svjesni da to jednostavno ne može tako biti dalje. I ova zemlja, ako se s tim potezom mora složiti, rekao je Čačić. 

    U prijevodu to će biti snažan poticaj rastu produktivnosti, ali i razlog smanjivanju plaća koje su kroz trogodišnju depresiju ostale gotovo stabilne.

    No, sad bi, na kraju balade, kao – branila već izgubljeno, zaboravljajući da je barem preko ovih novina unaprijed bila upućena u taj samoubilački scenarij i u njegove bolne, dugoročne posljedice. Jer, prekomjerna se potrošnja (začinjena obilnom korupcijom i hajdučkom pljačkom državne imovine), koja je trajala raskošnih 18 godina, sada može liječiti samo bolnim stezanjem koje po prirodi stvari mora potrajati barem pet-šest godina dulje, s tim što ni u tim bolnim okolnostima neće biti krize za stručnjake iz tehničkih zanimanja i za najradišnije, najobrazovanije i najpoduzetničkije skupine (ali njih je, nažalost, za veliku globalnu igru, malo). 

    Državni proračun za 2012. godinu u svojoj verziji za aktuelno saborsku raspravu otkrio je manje od 50 posto strukturnih razloga za još bolnije, neizbježne rezove prilikom njegova prvog rebalansa, možda već u svibnju. Milanovićeva je vlada, čini se, odlučila tom smušenom pacijentu, dakle najširoj hrvatskoj javnosti, dijagnozu prišapnuti u nekoliko obroka, ili točnije – u podnošljivijim manjim dozama, da ne bi kao u antičkim vremenima završila na štitu (što je nekoć bila konačna sudbina svih donositelja loših vijesti). 

   Robovanje agencijama

Iako je čovjek bleka, ljudi ipak nisu ćuci; prije ili kasnije mnogi će mladi građani valjda shvatiti da na dulji rok moraju povećati broj sati uloženih u obrazovanje i rad, a smanjiti broj sati uloženih u zabavu i potrošnju, te bili spremni da više od idućih desetak godina rade više od svojih roditelja, a za privremeno manju plaću, da bi nakon 2020. godine ponovno mogli uživati u blagodatima koje će im pružati ova zemlja, sa svim svojim klimatskim, geoekonomskim, transportnim, prirodnim, kulturološkim i konkurencijskim posebnostima. 

    U tom kontekstu, dakle, valja odmjeravati namjere i dosege predloženog Državnog proračuna za 2012. godinu, koji će sigurno, u prvom rebalansu, bili još bolniji, a u kombinaciji s pratećim mjerama i zakonskim promjenama, gotovo šokirajući. I to sve u varijanti, da sadašnja, prva verzija tog krunskog dokumenta nove ekonomske politike naiđe na pozitivno mišljenje američkih rejting-agencija koje su u informacijskoj eri preuzele svojevrsni oligopol na upravljanje gospodarskim sudbinama većine zemalja u svijetu, a osobito onih najmanjih. 

    Jer, ovo je proračun za spašavanje ionako posrnulog hrvatskog kreditnog rejtinga, od njegova potonuća na otpadno dno, nakon čega bi moralo uslijediti bolno stezanje državne potrošnje za najmanje 20 posto, a plaća i mirovina gotovo za početnu četvrtinu. Utoliko je i odgovornost na trima američkim rejting-agencijama, koje drmaju globaliziranim biznisom, da podjednako nježno tretiraju malu i još izvaneuropsku Hrvatsku, kao što tepaju velikoj, europskoj, ali bankrotirajućoj Italiji ili Francuskoj.   

Hrvatska kao Rumunjska

Uz predložene prihode od 109 i rashode od 118,8 milijarda kuna, deficit proračuna smanjio bi se u 2012. godini za više od pet milijarda kuna i iznosio bi 9,9 milijarda kuna, ili 2,8 posto BDP-a. Doda li se tomu i po 0,2 posto deficita izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica, planirani deficit opće države je oko 3,3 posto BDP-a. Proračunom za 2012. Vlada planira smanjiti materijalne rashode za 317 milijuna kuna, na 8,8 milijarda kuna, a subvencije održati u iznosu 5,5 milijarda kuna, što je 14,6 posto, ili 933,5 milijuna kuna manje. Subvencije HŽ-u smanjile bi se za 284,7 milijuna kuna, a HŽ-u bi se smanjile i kapitalne pomoći, i to za 258,7 milijuna kuna. 

    Poljoprivredi bi se subvencije smanjile za 817,3 milijuna kuna, sa 3,6 na 2,8 milijarda kuna. Ukupne potrebe za financiranjem države i izvanproračunskih fondova u ovoj će godini iznositi oko 23 milijarde kuna, od čega će se dvije milijarde kuna namaknuti privatizacijom, a ostatak zaduženjem na domaćem i inozemnom tržištu. 

    Država planira i privatizaciju Croatia osiguranja, u kojem bi zadržala 25 posto plus jednu dionicu, i za tu privatizaciju planira raspisati javni natječaj, dok kod Hrvatske poštanske banke predviđa dokapitalizaciju, u suradnji s Europskom bankom, te prodaju dionica u državnom vlasništvu, za što bi mogli biti zainteresirani mirovinski fondovi. PDV je povećan sa 23 na 25 posto, uveden je i porez na dividendu iznad 12.000 kuna, a i olakšice tvrtkama da ne moraju plaćati porez ako reinvestiraju dobit, pa čak i oporezivanje dividendi i udjela u dobiti, ako ih strani vlasnici iznose vani. Prema najnovijem istraživanju Instituta za javne financije, Prijedlog proračuna izraden je u uvjetima, kad su prosječni prinosi na državne obveznice u siječnju bili oko 7,3 posto. To Hrvatsku svrstava u kategoriju zemalja višeg rizika (s Rumunjskom i Ciprom), te približava zemljama s najvećim kamatama na državne obveznice (Irska, Mađarska i Portugal). 

    Agencija Fitch Ratings, kako je prenijela Hina, ocjenjuje da predloženo smanjenje rashoda u hrvatskom državnom proračunu za ovu godinu ohrabruje, no da su planirani rezovi manji od najavljenih i napominje da će ocjena rejtinga Hrvatske biti završena do kraja prvog tromjesečja. U najnovijem priopćenju te agencije, čija je ocjena za Hrvatsku »BBB-«, uz negativnu prognozu, navodi se da predložene fiskalne i strukturne reforme nove hrvatske Vlade za sada daju »mješovitu sliku«. 

    Vladina prognoza o rastu BDP-a u 2012 godini. za plus 0,8 posto također je optimistična, navode u Fitchu, podsjećajući da je ta agencija prognozirala pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini za jedan posto. 

    U toj agenciji ipak vide naznake početnog napretka u strukturnoj reformi u Hrvatskoj. Pritom navode podizanje stope PDV-a od 1. ožujka sa 23 na 25 posto i smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, kako bi se smanjilo opterećenje poduzeća i inozemnih ulagača. Inače, u Fitchu očekuju da će ocjenjivanje hrvatskog rejtinga zaključiti do kraja prvog tromjesečja. 

    Ukratko, Hrvatska je u depresijskom prvom tromjesečju 2012. pred dosad najtežim dvojbama i razvojnim iskušenjima.