Putovanja u svemir, robotski konobari, umjetna inteligencija koja preporučuje itinerere putovanja… To nije budućnost putovanja, već sadašnjost jedne od najmasovnijih ljudskih aktivnosti današnjice.

Putovanja su sve više prijeka potreba ljudi, što je i dokazalo vrijeme pandemije unatoč kojem ljudi nisu odustali od nekog oblika odmora bliže ili dalje od kuće. I aktualne globalne geopolitičke napetosti nad turizam i putovanja nadvile su tamni oblak, međutim, putuje se i dalje. I više.

Na trendove u putovanjima posljednjih nekoliko godina uvelike utječu i klimatske promjene, pa se tako ustalio i naziv coolcation za »bijeg« u sjevernije, hladnije destinacije. Gospodarska situacija dovela je do trenda da se putuje u manje razvikane destinacije, izvan sezone…

Primjera o tome koliko se trendovi putovanja mijenjaju, i to vrlo brzo, ima još mnogo. Samim time biti korak ispred i predvidjeti kakvi će biti nadolazeći trendovi u svijetu mobilnosti, itekako je izazovan zadatak.

Izazovi i trendovi

Jedna od najvećih OTA platformi – Booking.com u svojim predviđanjima trendova u 2026. navodi kako će se nagodinu putovati u »čarobne svjetove« nadahnute knjigama i filmovima o zmajevima, dvorcima, vilama i drugim mističnim bićima.

Trend je i odmor planiran prema horoskopu, mjesečevim mijenama ili energijama mjesta… Putovat će se u potrazi za wellness oazama i prirodnim ljepotama. Motivi putnika bit će i povratak prirodi, tišini i slow lifeu.

​Putovat će se i u »prošlost«, nanovo oživljavajući stara putovanja i obiteljske trenutke. Naravno, tehnologija će biti sve prisutnija u industriji putovanja, pa tako, uz ostalo, valja računati i na humanoidne robote kao pomagače.

Europska komisija za putovanja (ETC) analizirala je ključne faktore koji oblikuju suvremene turističke trendove i navike putnika, istaknuvši šest temeljnih elemenata.

Prvi su klimatske promjene koje, zbog sve ekstremnijih vremenskih uvjeta, mijenjaju sezone, povećavaju troškove i remete poslovanje. Drugi je strah od brzih tehnoloških i sociokulturnih promjena, koji stvara osjećaj nestabilnosti.

Treći element odnosi se na potrebu jače europske koordinacije u suočavanju s krizama. Četvrti su demografske promjene – starenje europskog stanovništva i rastuća potražnja mlađe srednje klase iz inozemstva, što mijenja tokove turizma.

Peto, dolazi do generacijskog pomaka: mlađi putnici preferiraju održiva, fleksibilna i autentična iskustva, potičući razvoj hibridnih putovanja, digitalizacije i novih kulturnih formata. Šesti izazov odnosi se na nedostatak radne snage i vještina, što ograničava inovativnost i prilagodljivost turističkog sektora.

– Turisti traže smisao, transformaciju i društveni identitet, jednako kao i opuštanje, sažima ključne motive putovanja u 2026. godini ​Noel B. Salazar, sociokulturni antropolog poznat po radu na temu mobilnosti i putovanja, profesor sociološke i kulturne antropologije te osnivač istraživačkog klastera Kulturne mobilnosti (CuMoRe) na KU Leuven, najstarijem belgijskom sveučilištu.

Ovaj sociokulturni antropolog poznat je po svom disciplinarnom radu na temu mobilnosti i putovanja.

– Iako možete svagdje pronaći različite liste motiva putovanja i budućih trendova, važno je zapamtiti da motivacije za putovanje nikada nisu potpuno individualne, već proizlaze iz društveno proizvedenih imaginacija, odnosno priča u medijima, politici, turističkim agencijama, utjecaju influencera i institucija.

Ono što ljudi misle da putovanje donosi, a to je da iscjeljuje, pruža status, iskupljuje ili educira, također je oblikovano tim utjecajima i očekivanjima koja iz njih proizlaze.

Dakle, predviđanje motiva putovanja znači pratiti filmove, znanost o wellnessu, rasprave o održivosti i mnogo toga drugog, jednako koliko i pratiti podatke o demografiji ili BDP-u pojasnio je ovaj znanstvenik.

Inspiracija za putovanja

Navodeći neke od motiva koji će oblikovati potražnju za putovanjima u idućoj godini, istaknuo je potragu za značenjem i autentičnošću. Naime, putovanja će biti svojevrsna potraga za iskustvima koja se čine originalnim ili moralno značajnim i koja donose susrete koji potvrđuju ili preoblikuju tko smo i kako se osjećamo.

Putnicima, naime, postaju važne transformacija i osobni rast te razvoj pa se putuje u potrazi za svojevrsnim ritualima osobne izgradnje, obrazovnim projektima ili terapijom, što znači da će zanimljivi biti popularno zvani retreati, ali i hodočašća, kao i usvajanje novih znanja i vještina.

Jedan od motiva koji će biti važan svakako jest i društveni identitet i status. Putovanje tako postaje način izražavanja pripadnosti, ukusa ili diferencijacije bilo da se radi o putovanju u tropske krajeve, jet-settingu ili sudjelovanju na poznatim festivalima.

Mediji, film i influenceri i nadalje će biti najveća inspiracija za putovanja na određene destinacije ili radi određenih iskustava. No isto tako, sve važniji turistima sutrašnjice postaju etički motivi.

Kako navodi Salazar, briga za okoliš, utjecaj na zajednicu i pravda su elementi koje sve više putnika uzima u obzir te su sve svjesniji kako na putovanju žele činiti dobro ili smanjiti štetu bilo na okoliš, bilo na lokalnu zajednicu u samoj destinaciji.

Tu je i mobilnost povezana s radom i životnim stilom. Samim time, bleisure, odnosno »business i leisure« ili kombinacija odmora i rada te digitalni nomadi i dalje će biti jedan od glavnih trendova u turizmu.

Od motiva koji će oblikovati putovanja 2026. Salazar navodi i posjete obitelji, rodbini, vjerskim ili memorijalnim mjestima. Ali i dalje će biti važni odmor i opuštanje. No, u sasvim novom obliku.

– Opuštanje definitivno ostaje važan motiv za putovanja, međutim mnogi sada traže iskustva koja obnavljaju i koja donose dublje koristi kao što su wellness, zdravlje, slow-living.

Međutim, svi ti motivi oblikovani su i brojnim drugim utjecajima, odnosno oglasima, marketingom, turističkim člancima, platformama, politikom i političkom ekonomijom turizma odnosno odnosnom toga tko ostvaruje profit, a tko obavlja posao.

Pojašnjavajući što donosi održivi turizam budućnosti te kako pomiriti interese zajednice s interesima kapitala, naš je sugovornik komentirao kako je teško postići ravnotežu bez temeljite promjene u razumijevanju turizma, s fokusa na puko gospodarsko djelovanja na složen socio-kulturni fenomen.

Održivost, kaže, nije »tehničko« rješenje, već kulturno-politički miks stavova, moći i rada. Trenutno se, pojašnjava, u tom odnosu privilegiraju određeni akteri, bilo da su to turistički subjekti, države ili investitori, nad stanovnicima i zaposlenicima.

Njegov je stav da, ako se zajednice ne suoče s pitanjem tko ima koristi od turizma, pitanjem dinamike rada i migracija pa i kulturnim izazovima što sve generira rast turizma, »održivi turizam« riskira postati još jedan brend koji prikriva nejednakost.

– Postizanje ravnoteže je stoga političko i kulturno pitanje, koliko i pitanje upravljanja. Da bismo se približili ravnoteži između profita i dobrobiti lokalne zajednice moramo mijenjati stavove, raditi na preraspodjeli koristi, kao i rješavanju pitanja radnika i dinamike putovanja kao ključnih elemenata održivosti, a ne samo kao svojevrsnih sporednih pitanja.

Uravnoteženje interesa profita i interesa ljudi stoga zahtjeva nadilaženje same zaštite okoliša, već adresiranje temeljnih struktura moći, očuvanja kulturnih različitosti te rješavanje pitanja društvene nejednakosti koje turizam često pogoršava.

Održivost kao nadgradnja

Uspjeh održivog turizma ovisi o dugoročnoj otpornosti i jednakosti društvene strukture samih destinacija, reći će Salazar, dodajući kako će putnici u budućnosti putovati motivirani održivošću, međutim, ne automatski. Iako će održivost zasigurno biti sve dominantniji i vidljiviji dio budućeg turizma i marketinga, turisti neće putovati samo zbog nekakvog apstraktnog koncepta održivosti.

Budući turisti putovat će zbog iskustava u kojima elementi održivosti čine nadgradnju njihovih osobnih ciljeva putovanja. Održivost će djelomično biti motiv zbog kojeg će neki budući turisti putovati, ali još važnije, oblikovat će i ono što destinacije obećavaju, kako operateri predstavljaju putovanja, koje opcije OTA-platforme čine vidljivima…

– Ukratko, održivost može postati motiv zbog kojeg ljudi putuju, ali samo ako se kulturne vrijednosti, ekonomski poticaji i političko upravljanje destinacijama mijenjaju zajedno, kako bi održiva putovanja bila smislena, vidljiva, pravedna, a u konačnici i izvediva, zaključuje naš sugovornik.

Osvrnuvši se na činjenicu da tehnologija sve više upravlja našim životima, pa tako i putovanjima, Salazar kaže kako tehnologija ne znači tek nekakve nove gadgete, već skupinu aktera i novih vrijednosti koji suupravljaju onime što znači putovanje – tko putuje, što očekuje, tko ima koristi od turizma i tko obavlja posao.

Roboti na recepcijama hotela, na primjer, samo su vidljivi simptom mnogo dubljih promjena, algoritamskog upravljanja željama, platformiziranog rada, neke nove estetike autentičnosti i novih izazova upravljanja nadzorom, podacima, dekarbonizacijom…

Tehnologija će preoblikovati ono što zamišljamo pod pojmom putovanja, tko će biti viđen i plaćen te što se računa kao autentično. Pitanje je hoće li to učiniti putovanja pravednijim ili samo učinkovitijim.

Na pitanje hoćemo li u budućnosti na recepcijama hotela viđati samo robote, naš je sugovornik kazao kako to ne treba očekivati.

– Iako će tehnologija biti značajna sila u oblikovanju putovanja, roboti neće biti jedini »ljudi« koje putnik vidi u hotelu, jer je vrijednost ljudskog kontakta najvažniji dio turističkog iskustva, reći će Noel B. Salazar.

Navodi kako će općenito, u 2026. putovanja oblikovati jaka konkurencija, intenzivirano političko pitanje oko toga tko ima koristi od turizma kao i neravnomjeran tehnološki razvoj te ograničenja koja donose klimatske promjene.

To znači da će sve više ljudi tražiti značenje u putovanjima, osobnu transformaciju i pažljivo odabrana iskustva, no pitanja o održivosti, socijalnoj i radnoj pravednosti u industriji putovanja te autentičnosti destinacija definitivno će oblikovati ne samo 2026. već i mnoge turističke godine pred nama.