Posljedice koronakrize

Putnički aviopromet u Hrvatskoj lani pao punih 80 posto. U Zračnoj luci Rijeka pad još i gori

Alenka Juričić Bukarica

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

U studenom prošle godine tako je najveći promet putnika ostvarila Zračna luka Zagreb s 42 tisuće putnika, što predstavlja pad od 82,8 posto u odnosu na studeni 2019., kada su prevezene 244 tisuće putnika



RIJEKA – Hrvatske zračne luke od siječnja do studenog prošle godine imale su nešto više od 2 milijuna putnika, što je tek oko 19 posto prometa putnika iz 2019.


Naime, u godini prije izbijanja koronakrize hrvatskim je zračnim lukama u jedanaest mjeseci prošlo preko 11 milijuna putnika, dakle devet milijuna više nego lani. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je teretni promet pao znatno manje nego putnički pa je tako u jedanaest mjeseci prošle godine zabilježeno oko 7 tisuća tona tereta, dok je u istom razdoblju 2019. teretni promet dosezao nešto više od 10 milijuna tona te je u teretnom prometu pad bio oko 33 posto. U putničkom je bio preko 80 posto. Teretni promet odnosi se, naime, na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika, a isključen je i teret u direktnom tranzitu. U studenom 2020. je u zračnim lukama bilo oko 55 tisuća putnika, a u studenom 2019. oko 350 tisuća putnika, što znači gotovo 85 posto više.


Podaci o zračnom prometu odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj. U studenom prošle godine tako je najveći promet putnika ostvarila Zračna luka Zagreb s 42 tisuće putnika, što predstavlja pad od 82,8 posto u odnosu na studeni 2019., kada su prevezene 244 tisuće putnika.




Slijedi Zračna luka Split s 8 tisuća putnika i padom od 82,1 posto u odnosu na studeni 2019., kada su prevezene 43 tisuće putnika, te Zračna luka Dubrovnik koja je u studenom pala na samo 4 tisuće putnika, što je čak 92,4 posto manje u odnosu na studeni 2019., kada je prevezeno 57 tisuća putnika. Slijedi Zračna luka Pula s 400-tinjak putnika, što je 35 posto iz studenog 2019. pa Zračna luka Rijeka koja je u studenom preskočila Zadar, iako je imala tek 239 putnika, ili pad od 89 posto.


U studenom lani je najveći međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama Njemačke, i to 13 tisuća putnika, što je pad od 87,2 posto u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine. Slijede Nizozemska iz koje se bilježi najmanji pad prometa, Turska, Francuska i Poljska.