Prazni navozi

Prvi trećemajci na čekanju već u rujnu: može li škver bez posla preživjeti do privatizacije?

Orjana Antešić

Rijetki potencijalni naručitelji žele znati što će biti s »3. majem« nakon 1. srpnja 2013. Sudbina riječkog škvera direktno je vezana uz pulski Uljanik čija će privatizacija, u najboljem slučaju, trajati barem šest mjeseci  



RIJEKA   Sa onim što još imaju ugovorenog posla u »3. maju« prve grupe radnika krenut će na čekanje u rujnu, odmah nakon što završi sezona godišnjih odmora. Ovaj zabrinjavajući razvoj situacije je pred dioničarima, na redovnoj godišnjoj Skupštini, obznanio predsjednik Uprave riječkog brodogradilišta Edi Kučan koji nije krio da ga vrlo brine kraj ove i početak iduće godine. Jedini spas su moguća još dva asfalt-tankera za starog klijenta, švedski Wisby Tankers, za kojeg  trećemajci već rade četiri takve novogradnje. No, Šveđani taj posao mogu i ne moraju ugovoriti, još ništa nije potpisano. Svoju odluku o eventualno još dva broda, najavio je švedski brodovlasnik, donijet će krajem godine. 


Papirnata dobit


– Čak i kad bi danas ugovorili neke novogradnje kakve smo već radili ili prototipove za neke nove tržišne niše, od potpisa ugovora do početka gradnje u prosjeku treba između 22 i 24 mjeseca. Rupu u proizvodnji koja nam se otvara uspjet ćemo sitno popuniti s dvije barže koje smo u međuvremenu dogovorili s našim švedskim klijentom, no riječ je o malom poslu, nimalo optimistično zvučao je  Kučan.



Na razini cijelog trećemajskog brodograđevnog holdinga, zajedno s državnim obeštećenjem od oko 3 milijarde kuna, ukupni lanjski prihodi iznosili su 3,8 milijarde kuna, a nakon odbitka svih gubitaka i poreza knjigovodstvena neto dobit iznosi 1,92 milijarde kuna, predočeno je na jučerašnjoj Skupštini. Samo brodogradilište, koje je krajem prošle godine pripojedno matici BI »3. maj«, lani je ostvarilo 1,013 milijardi kuna prihoda i gubitak od 262 milijuna kuna, od čega je čak 100 milijuna kuna minusa rezultat od dvije novogradnje koje je »3. maj« preuzeo iz talijanskog brodogradilišta koje je otišlo u stečaj, dodao je Kučan. Završetak tih napola dovršenih tankera za Norvežane, koje su ugovorene još u mandatu prošle Uprave »3. maja«, pokazao se kao čisti promašaj za riječki škver.   Svi subsidijari unutar »3. maja« prošlu su godinu poslovali s gubitkom, pri čemu je najveća dubioza zabilježena u tvornici brodskih motora,  »Motori i dizalice«.





On i dalje tvrdi da im je kod ugovaranja novih poslova dodatan uteg stvara neriješen status »3. maja« jer potencijalni naručitelji, a ionako ih je malo u svijetu koji u ovom trenutku grade brodove, žele znati što će biti s brodogradilištem nakon 1. srpnja 2013., što je zadnji rok za privatizaciju. A sudbina »3. maja« vezala se uz privatizaciju »Uljanika« koja će, i to pod uvjetom da sve prođe u najboljem redu i onako kako je osmišljeno u Banskim dvorima i Puli, potrajati barem šest mjeseci. 


No, ovo alarmantno pitanje novih poslova nije potaklo nikakvu raspravu među prisutnim dioničarima »3. maja«.


I Nadzorni odbor, i Uprava dobili su razrješnicu za poslovanje u prošloj godini koje je bilo u »debelom« plusu od čak 2,1 milijardi kuna jer je kroz poslovne knjige za 2011. godinu »provučeno« obeštećenje od države za isknjižene trećemajske nekretnine u vrijednosti od oko 3 milijarde kuna. Naravno, nije riječ o gotovom novcu već o »prebijanju« dugova brodogradilišta, koje je u toj vrijednosti na sebe preuzela država. Uz »3. maj«, to državno obeštećenje za nekretnine na pomorskom dobru dobila su i sva ostala brodogradilišta što je iskorišteno za saniranje njihovih dubioza, a time i automatsko smanjenje troškova restrukturiranja, pogotovo onog dijela koji se odnosi na uvjetovani vlastiti doprinos budućeg kupca.


Klevetnički dr. Bajo 


Predsjednica Radničkog vijeća »3. maja«, ujedno i mala dioničarka, Nada Jelinić-Starčević iskoristila je prigodu da reagira na aktualne optužbe Ante Baje s Instituta za javne financije koji je ustvrdio, kako su prenijeli neki portali, da je financijsko poslovanje »3. maja« frizirano i da, umjesto 761 milijuna kuna gubitka , prikazuju dobit od 2,1 milijarde kuna. 


Štoviše, implicira se da je Slavko Linić krivotvorio bilancu riječkog škvera.


– Nisam mislila da ću ikad doći u situaciju da branim Linića, ali ovo je od gospodina Baje u, najmanju ruku, nekorektno i klevetnički. Tražim od Uprave da ga, pod prijetnjom kaznene odgovornosti, dovede u brodogradilište i pokažu mu se svi papiri i činjenice o kojima, očito, nije vodio računa, kazala je Jelinić-Starčević. Da su ovakve tvrdnje dr. Baje izrazito nekorektne i nanose štetu »3. maju« komentirali su i članovi Uprave, Edi Kučan i Predrag Božanić koji ističu da su poslovne knjige »3. maja« vođene sukladno zakonu.