Do donošenja planova, a za vrijeme trajanja stečajnog postupka plan je bio da se prostori Brodogradilišta »Kraljevice« u stečaju iznajme kako bi se, ponavlja Turina, ujedno i predsjednik Odbora vjerovnika koje je donijelo takav zaključak, opustjeli i napušteni tamošnji pogoni čim prije stavili u funkciju. Podsjetimo, stečajna upraviteljica Marija Ružić stavila je na stol deset ponuda za zakup, a Odbor vjerovnika odabrao je njih četiri, onu nekadašnjeg glavnog kooperanta škvera – »Dalmonta« u vlasništvu Ivana Ivića, tvrtke »Vidis« Darka Konjevića iz Kraljevice, »Takale« Snježane Štiglić iz Praputnjaka te riječke »Kvarnerplastike« u vlasništvu Zorana Luštice i Emilija Sušnja. Nije zgorega spomenuti kako se djelatnosti koje obavljaju i za koje su registrirane ove tvrtke, posebno onog najvećeg, »Dalmonta«, ali i »Kvarnerplastike«, uklapaju u planiranu prostorno-plansku prenamjenu brodogradilišta. 

   

 No, uslijedio je »hladan tuš« jer je reagiralo Državno odvjetništvo, upozoravajući da bi takvi zakupni odnosi na (općem) pomorskom dobru bili protivni zakonu. Hoće li pogoni »Kraljevice« za vrijeme trajanja stečaja dati u zakup odabranim ponuđačima ili će se od tog plana morati odustati, zadnju riječ trebalo bi dati resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz kojeg još nije stiglo nikakvo očitovanje po tom pitanju.

    »S obzirom na situaciju, mišljenja smo da treba redefinirati namjenu akvatorija i teritorija brodogradilišta u Kraljevici. Namjena bi trebala biti uslužno-servisna, s elementima male brodogradnje i servisa plovila, tehničke marine, trgovine i ugostiteljstva, a sve u cilju razvoja turizma u Županiji na višoj razini, s posebnim akcentom na nautički turizam«, navodi se u primjedbi koju je na prijedlog novog Prostornog plana PGŽ-a, formalno, dao prvi čovjek Kraljevice, gradonačelnik Josip Turina. Naglasak je na »formalno« jer je, kako doznajemo, ova inicijativa prethodno razrađena i usuglašena na razini vodećih ljudi Primorsko-goranske županije, Grada Kraljevice i pojedinih ministarstava, točnije Ministarstva financija koje se u ovom konkretnom slučaju pojavljuje kao najveći i, praktički, jedini vjerovnik Brodogradilišta »Kraljevice« i samim time dobilo je ključnu ulogu za tijek stečajnog postupka, uz resorno Ministarstvo gospodarstva.   

U trošak stečaja

Da su oko ove prenamjene brodogradilišta u Kraljevici stvari na ove tri razine više-manje dogovorene, svjedoči i ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Mladen Črnjar koji je rekao da će se ova primjedba iz Grada Kraljevice, koja je prispjela zadnjih dana javne rasprave na novi PP PGŽ, uvažiti. Podsjetimo, rasprava je bila otvorena do 18. rujna i sada je u tijeku valorizacija prispjelih primjedbi, a Črnjarova su očekivanja da bi novi PP PGŽ mogao biti usvojen do konca prvog kvartala iduće godine. 

    S obzirom da su inicijatori buduće namjene teritorija kraljevičkog brodogradilišta »utrpali« popriličan broj djelatnosti, preciznije odgovore trebala bi ponuditi prostorno-ekonomska studija akvatorija luke Kraljevica s gravitirajućim teritorijem, počev od rta Nirvana do rta Oštro odnosno svjetionika s druge strane zaljeva. Predviđeno je i to da bi se ova studija financirala iz stečajnog postupka Brodogradilišta.   

Nedovoljno za marinu

    Zanimljivo je da Turina negira mogućnost da danas-sutra na prostoru brodogradilišta nikne marina, premda se to iz podnesene primjedbe na novi PP PGŽ nigdje izrijekom ne može iščitati. 

    – Još prije desetak godina napravljene su studije po tom pitanju i pokazalo se kako se radi o nedovoljnom prostoru da bi svi sadržaji koje jedna marina podrazumijeva mogli tamo zaživjeti, ističe Turina te dodaje kako Grad Kraljevica, uostalom, već ima gotov projekt izgradnje marine s pedeset vezova ispod tamošnje bolnice.