Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj rasla je, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, i u srpnju, i to za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali se taj rast usporio u odnosu na prethodne mjesece, pa je u odnosu na lipanj zabilježen pad od 1,6 posto.

To znači da se rast obujma industrijske proizvodnje u Hrvatskoj nastavlja, ali bi on mogao biti nešto niži u drugom polugodištu s obzirom na to da je i baza, odnosno razdoblje s kojim se uspoređuje, nešto bolje i da je pad u drugom polugodištu 2020. godine bio manji nego u prvom dijelu te godine.

Rast industrijske proizvodnje traje još od prosinca prošle godine, ali je i lani, kad su sve sastavnice gospodarstva padale, industrija bolje podnijela udar pandemije.

I dok je BDP lani pao osam posto, stopa pada industrijske proizvodnje bila je manja, 3,4 posto, a u godini kad je zbog epidemioloških mjera turizam, odnosno izvoz usluga, bio na koljenima, upravo se industrija pokazala žilavijim dijelom gospodarstva pa je izvoz i zahvaljujući tome lani pao samo 0,8 posto.

Promjena modela

Inozemna, ali i domaća potražnja tako su u razdoblju od siječnja do srpnja pogurale rast industrijske proizvodnje za 8,7 posto čime je, napominju analitičari RBA-a, potvrđen snažan doprinos rastu i oporavku gospodarstva.

– Industrija se pokazala otpornijom na krizu izazvanu pandemijom COVID-19, naglašavajući ponovo važnost promjene razvojnog modela gospodarstva temeljenog na visokoj ovisnosti o turizmu prema modelu koji ima jaku i prije svega konkurentnu industriju.

Iako će epidemiološka slika i dalje utjecati na dinamiku gospodarskog oporavka, rast inozemne i domaće potražnje, ali i indeks poslovnih očekivanja u industriji koji je u srpnju dodatno porastao približivši se razinama iz 2019., potvrđuju naša očekivanja o solidnom nastavku rasta obujma industrijske proizvodnje i do kraja godine, napominju iz RBA-a.

U razdoblju od siječnja do srpnja proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju rasla je 14,2 posto, energije za 9,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,9 posto.

Izgubljen dah

Važno je i to da je prerađivačka industrija koja čini 80 posto proizvodnje u Hrvatskoj rasla po stopi od 8,9 posto, iako je i ona u srpnju u odnosu na lipanj »izgubila dah« pa je imala mjesečni pad od 3,2 posto.

No, proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi i gospodarski i mjesečni rast. U razdoblju od siječnja do srpnja u toj je grani proizvodnja porasla za 7,1 posto u odnosu prošlu godinu, a u srpnju je u odnosu na lipanj rasla 1,7 posto.

U prvih sedam mjeseci ove godine rijetke su industrijske grane imale pad, ali među njima je proizvodnja duhanskih proizvoda, i to s minusom od 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najvećim dijelom posljedica je to pada u prva četiri mjeseca, posebice u travnju, kad je u duhanskoj industriji pad proizvodnje bio veći od 42 posto. Od svibnja je ponovo počeo rast, ali ne po tako visokim stopama po kojima je ranije padala proizvodnja.