(Pre)mala zemlja za elitni turizam

Hrvatska zasigurno nije klasična destinacija luksuznog turizma, niti će to moći biti jer je razvoj elitnog turizma moguć u samo nekoliko oaza, već svoju turističku priču temelji na razvoju kvalitetne ponude na razini tri i četiri zvjezdice, dok je tek 28 objekata kategorizirano s pet zvjezdica 

Za jedno noćenje potrošiti nekoliko stotina, pa i tisuća eura. Spavati u hotelu koji je dizajnirao neki od top dizajnera visoke mode poput Armanija, imati na raspolaganju batlera, jahtu ili helikopter. Ili odmor na unajmljenom otoku. U konačnici put na Sjeverni pol ili u – svemir. Sve to moglo bi se svesti pod pojam luksuznog turizma, onog malog segmenta ukupne turističke ponude koji običnim smrtnicima golica maštu, a dostupan je tek bogatijim slojevima društva. Kao i ove godine lansiran ekstravagantni turistički paket koji je ponudio organizator luksuznih putovanja Hurlingham Travel u suradnji s Veryfirstto.com-om. Paket uključuje obilazak 962 spomenika pod zaštitom UNESCO-a, traje dvije godine i košta milijun i pol dolara. Naravno, iako se ponuđači nisu nadali da će se netko »uloviti na udicu«, vrlo brzo stigao je poziv zainteresiranog studenta iz Kine. 

  Hrvatska zasigurno nije klasična destinacija elitnog turizma, već svoju turističku priču temelji na razvoju kvalitetne ponude na razini tri i četiri zvjezdice, pa tako ima više od 500 hotela te kategorije, dok je tek 28 njih kategorizirano s pet zvjezdica. Ipak, već nekoliko godina postoje primjeri luksuznih objekata koji su namijenjeni gostima dubokog džepa poput Ville Argentine u Dubrovniku ili hotela Monte Mulini u Rovinju. Najnoviji primjeri ponude ekskluzivne ponude su, pak, novootvoreni kompleks Veladrion u uvali Žrnovnica kraj Senja, kao i najava otvaranja Aman Resorta u Cavtatu.  

KORPORACIJE VELIKI »POTROŠAČI« 

      Zajedno s devet suizlagača, Hrvatski kongresni i insentiv ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a) prezentirao je ponudu luksuznog turizma Hrvatske na 90 četvornih metara izložbenog štanda na sajmu luksuza u Cannesu. Na hrvatskom štandu su kao suizlagači nastupili Amathus Travel Dubrovnik, Atlas DMC, Elite Travel, Esplanade Zagreb Hotel, Jadranski luksuzni hoteli, Kongresni ured Zagreb, Spektar putovanja, Sunčani Hvar Hotels i Vestibul Palace Split. 

  – Kupcima su pružene informacije o mogućnostima Hrvatske na području organizacije takozvanih luksuznih putovanja koja su u velikom dijelu zapravo insentiv putovanja korporacija te individualna putovanja, kazali su u HTZ-u. 

 INDUSTRIJA TEŠKA 127 MILIJARDI EURA 

   Herald Tribune je nedavno objavio podatke o tržištu luksuznog turizma u svijetu. Tako se procjenjuje da je ono vrijedno oko 127 milijardi eura godišnje, dok je prije četiri godine vrijedilo oko 90 milijardi. Do 2022., po ovim podacima, na svijetu će biti preko 4.000 milijardera, dok ih je u 2012. bilo 2.198. U mnogim dijelovima svijeta, luksuzni hoteli su se oporavili od globalne recesije puno brže od ostatka sektora. Kao odgovor na rastuće tržište gradi se oko 460 luksuznih hotela u svijetu s preko 120.000 soba. Od toga je 253 njih na azijsko-pacifičkom području koje će imati najveći rast broja milijardera.

  Trenutno je, ipak, najveći broj »luksuznih turista« iz SAD-a te čine čak oko 60 posto klijenata luksuznih hotela. Velik rast se bilježi kod ruskih (12,8 posto), britanskih (8,5 posto) te kineskih turista (3,3 posto). Pad luksuznih putovanja se, pak, bilježi kod turista iz Italije, Brazila i Japana. 

  Top tri luksuzna lanca hotela su Hilton, Ritz Carlton i Four Seasons, a top destinacija luksuznog smještaja ostaje New York, dok su London, Dubai i Pariz najbrže rastuće destinacije luksuznog turizma. 

 PROGRAMI LOJALNOSTI ZA GOSTE DUBOKOG DŽEPA 

   Što se u svijetu nudi po pitanju luksuza u turizmu, svake godine predstavlja se na Međunarodnom sajmu luksuznog turizma – International Luxury Tourism Market (ILTM) u Cannesu. Prema anketi koja je provedena među izlagačima na ovom sajmu doista je potvrđeno kako je autentičan lokalni doživljaj vrlo jak trend kod ovakvih turista. Tako misli čak 94 posto izlagača na ILTM-u. Isto toliko kupaca je, pak, istaklo kako traže nešto novo i drugačije od hotela koji se smatraju luksuznima. Međutim, u današnje vrijeme vrlo su bitni i programi lojalnosti pa je tako Chris Gabaldon, šef marketinga i prodaje u Ritz-Carltonu, za ovo istraživanje kazao kako su njihovim »luksuznim gostima« bitne svojevrsne nagrade za odanost njihovim hotelima, osobito u postkrizno vrijeme. Zanimljivo, novu injekciju kreativnosti u turističku ponudu luksuza nezaobilazno unose neturistički luksuzni brendovi poput Bulgarija, Karla Lagerfelda i Bentlyja stvarajući nove koncepte i perspektive luksuza.

  Tako je oko 100 milijuna kuna uloženo u Veladrion čiji je vlasnik Pavo Zubak ondje napravio kompleks dva hotela i dvije vile na površini oko 300.000 četvornih metara. Gostima je na raspolaganju i vlastita luksuzna flota plovila koju se može unajmiti. Gosti mogu unajmiti i čitav kompleks, a taj će ih luksuz koštati 950.000 kuna na tjedan. Termin je već rezervirala grupa poslovnih ljudi, kao i američki filmaši. Na pitanje prati li destinacija ovakvu ponudu, Zubak je prilikom predstavljanja rekao kako je Veladrion namijenjen gostima koji traže intimu i mir, kao i da se ovo područje nema čega postidjeti. 

 Aman junkie

  Iako, mnogi će reći kako turisti u skupim objektima traže posebnu ponudu poput luksuznih restorana, trgovina i slično, kao i da im treba osigurati laku avionsku dostupnost i slično.  

  Nedavno je, pak, u Dubrovniku za iduću godinu najavljeno otvaranje vrhunskog primjera luksuza – Aman Resorta. »Aman junkie«, naime, uživa u posebnom pristupu poslu koji u ovom lancu karakteriziraju objekti s malim brojem soba, ali i vrhunskim doživljajem luksuza. Tako je ovaj lanac manjih butik hotela zasigurno jedan od najoriginalnijih hotelskih lanaca u svijetu. Osnovao ga je indonezijski hotelijer Adrian Zecha, a danas u njegovim objektima odsjedaju najbogatiji ljudi svijeta. Zanimljivo je kako se ovaj hotelski lanac ne oglašava kroz klasične marketinške kanale, već se u potpunosti oslanja na usmenu predaju, odnosno preporuke gostiju koji su odsjedali, a tko tri puta boravi u nekom od Amanovih objekata, dobiva naziv Aman junkie. Intima i osjećaj doma provlače se, pak, kroz činjenicu da sobe nisu numerirane jer se time umjesto osjećaja hotela stvara domaćinski ugođaj.

  Pod upravljanjem ovog lanca je 25 resorta u 16 zemalja, a Hrvatska će se u tom društvu naći već iduće godine. Naime, tako su najavili iz tvrtke Bonvena, predstavnika investitora, ističući kako će se u objekt u Cavtatu uložiti oko 30 milijuna eura. Resort će imati tek 30 soba i 10 apartmana, a investitori su izračunali da će se po sobi utrošiti oko 750.000 eura. Objekt će imati 5 plus zvjezdica i niknuti na mjestu nekadašnjeg odmarališta Makedonija. Radovi su ondje započeli još 2008. da bi na neko vrijeme bili obustavljeni, a lokalni mediji navode kako je Zecha u Cavtat stigao s bivšim hotelijerom Goranom Štrokom koji je u svojim Jadranskim luksuznim hotelima također ugošćavao brojne zvijezde iz svjetskog show businessa nastojeći razviti sliku Dubrovnika kao elitne destinacije. 

Odabir destinacije

  Sanja Čižmar, senior consultant u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL Consulting koja je pratila investiciju, ukazala je kako je kod ovog ulaganja očit jako dobar odabir destinacije za tako luksuzan objekt. Goste Aman Restorta u pravilu na odmoru zanimaju mir i opuštanje, a Cavtat im to nudi. S time da je ujedno i blizu svjetski poznatog Dubrovnika.

  – Ovo je jako dobar spoj. S jedne strane imate živost, zabavu i kulturnu baštinu Dubrovnika, a s druge mir i idilu Cavtata. Naime, gosti koji su spremni platiti 1.300 do 1.500 eura na noć, jako se zanimaju za lokalnu kulturu i ponudu. Inače, Aman Resort već ima svoj smještajni objekt u Crnoj Gori, točnije u Svetom Stefanu, a nedavno je otvoren novi resort u Veneciji pa Aman Resort ima već tri objekta na Jadranu. Osim toga, imaju i svoju flotu brodova pa će se gostima nuditi zaokruženo iskustvo autentičnih jadranskih destinacija, kazala je Čižmar. 

  Govoreći, pak, o tome što je elitni, odnosno luksuzni turizam danas, istaknula je kako je ustvari vrlo teško povući granicu između visokokvalitetnog i elitnog turizma. Naime, osim turizma destinacija, tu je i turizam doživljaja u koji se mogu ukopiti i visokokvalitetan i elitni turizam. Ipak, elitni turizam podrazumijeva luksuz. Taj luksuz se odnosi na smještajne objekte, ali ne na klasičnu kategorizaciju, već je riječ o međunarodnim standardima koji nisu zakonski regulirani, ali sa sobom nose iznimnu kvalitetu smještaja i usluge. Dakle, luksuz možemo u turizmu promatrati kroz uređenje objekta, ali na suvremenom tržištu se on prije svega odnosi na uslugu koja mora biti iznadprosječna. Osim što luksuz u turizmu podrazumijeva iznimnu uslugu, vrlo je bitna i kvaliteta destinacije koja uvijek ne prati investiciju. Među vrlo važnim elementima u konačnici je i autentičnost, što znači da luksuzno uređenje objekta u stvari nije najvažniji element ponude

 Posebno iskustvo

  Hrvatska nije destinacija luksuznog turizma, niti će to moći biti. Čižmar će reći kako je razvoj elitnog turizma moguć u samo nekoliko oaza, odnosno izoliranih mjesta. 

  – Elitni turizam je vrlo uzak segment na kojem ne možemo bazirati našu ponudu. Što ne znači da ne možemo razvijati visokokvalitetni turizam, na čemu se i radi. U hrvatskom Marketing planu turizma upravo smo se opredijelili da želimo biti jedna od pet top destinacija u Europi koje žele gostima osigurati posebno iskustvo doživljaja. Po tome se možemo diferencirati jer imamo sve predispozicije da gostu dočaramo autentičnost. Stvarno bogate prirodne, kulturne, ljudske i ostale resurse, samo ih moramo znati iskoristiti, istakla je ova stručnjakinja. Na pitanje što ustvari znači vrhunska usluga koja je najvažniji element u luksuznom turizmu, pojasnila je kako se radi o potpuno personaliziranom odnosu prema gostu, odnosno custom made paketima. To znači da se praktički unaprijed, čim gost rezervira, zna što želi na svom odmoru i kompletan paket se radi prema željama gosta. Od izleta, wellness ponude do gastronomskih doživljaja i slično. Pri tome je vrlo važan dovoljan broj zaposlenih pa se tako govori o prosjeku od 1,5 i više zaposlenih po sobi, a što nije slučaj kod hotela nižih kategorija. Gost tako na raspolaganju ima nekog od osoblja, bilo batlera ili drugog člana personala, na rasšolaganju od 0 do 24 sata. 

  Dodala je i kako u Hrvatskoj tek treba sagraditi kompletnu infrastrukturu koja će pratiti takve 5+ objekte, kao i da im se ne pruža dovoljno po pitanju, primjerice, zabave.

  – U takve objekte dolaze gosti koji su visoko platežno sposobni i koji bi na odmoru htjeli potrošiti novac. Dubrovnik, primjerice, ima upravo takvih gostiju koji znaju i mogu potrošiti, ali nemaju gdje. Tu nije riječ samo o trgovinama, već i o čitavom spletu ponude. Jasno, to je i rizik za poduzetnika koji mora imati dovoljno takvih gostiju da mu se isplati otvoriti trgovinu luksuznih proizvoda, tako da možemo reći kako je gradnja luksuznih hotela i stvaranje takve ponude u destinaciji proces koji se paralelno razvija, zaključila je.