PDV će sa 20, porasti na 21 posto, a u Trstu i regiji Friuli-Venezia Giulia su zabrinuti jer Slovenija postaje sve agresivniji konkurent
TRST Kako bi poravnala račune državne blagajne, talijanska je vlada, između ostalih mjera, poduzela je i povećanje stope PDV-a, odnosno talijanske IVA-e. S prijašnjih 20 sada se prelazi na stopu od 21 posto, što nije mala stvar ako se uzme u obzir da je to prosječna stopa koja se primjenjuje na najveći dio proizvoda široke potrošnje. Udruženje talijanskih potrošača izračunalo je da će se mjera odraziti na standard prosječne talijanske obitelji, čiji će godišnji troškovi porasti između 500 i 600 eura.
Istraživanje COOP-a dokazuje da je u usponu potrošnja igara na sreću (lutrija, lotto, slot machine). U 2011. Talijani će za potonje potrošiti oko 73 milijarde eura (20 posto više od prošle godine), što je više od potrošenog za kupovinu odjeće i obuće te 60 posto ukupne talijanske prehrambene potrošnje.
Gledano s globalnog aspekta, ova će mjera utjecati na smanjenje potrošnje, što je sasvim suprotno od konačnog cilja, a to je poticati razvoj uz povećanje potrošnje.
Italija ima složen sistem PDV-a jer se, uz stopu od 20 posto, primjenjuju i niže stope od četiri i deset posto. Stopa od četiri posto vrijedi za temeljne prehrambene proizvode poput mlijeka, voća, povrća, kruha pa i dnevnih tiskovina, dok se deset posto, primjerice, primjenjuje za meso i ribu. Stopa od deset posto PDV-a vrijedi i za neke uslužne djelatnosti poput hotelskih i restoranskih usluga, te za električnu energiju koja se koristi u domaćinstvima.
Porast PDV-a od jedan posto dovest će gotovo sigurno do nekontroliranog povećanja cijena, kako to redovito biva prilikom neslavnih vladinih mjera. U Trstu i regiji Friuli-Venezia Giulia zabrinuti su zbog toga jer dio tržišta ovisi i o kupcima koji dolaze iz susjednih država Slovenije i Hrvatske. Slovenija u posljednje vrijeme postaje sve agresivniji konkurent pa i minimalna povećanja cijena mogu utjecati na konačni izbor kupaca.
Veliki zadrugarski koncern COOP objavio je rezultate istraživanja koji pokazuju da talijanski potrošači sve manje troše na odijevanje, kupovinu mobilnih telefona i multimedijalnih uređaja. Kada je prehrana u pitanju, opći je trend potrošnja temeljnih prehrambenih proizvoda, što znači da je suština potrošačkog društva, odnosno trošenje na prehranu po promidžbenom receptu, u dubokoj krizi. Veliki proizvodni lanci i dalje ogromna sredstva troše na promišljanje o novim proizvodima i na promidžbene programe, ali tržište na to sve slabije reagira.
