Ministarstvo rada na svojim je mrežnim stranicama ažuriralo popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, a na toj listi, koja se kolokvijalno naziva crna lista poslodavaca koji zapošljavaju »na crno«, nalazi se ukupno 467 trgovačkih društava i obrta.

Obveza objavljivanja liste proizlazi iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada usvojenog 2023. godine, a Ministarstvo rada je listu prvi put objavilo krajem travnja i tada se na njoj nalazilo 90 poslodavaca, a prema zadnjim podacima iz lipnja na popisu su bila 163 poslodavca i radilo se uglavnom o manjim tvrtkama iz građevinarstva, ugostiteljstva i prijevoza.

Niz podataka

U međuvremenu je Ministarstvo rada ažuriralo listu pa se među 467 poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada i dalje uglavnom nalaze tvrtke iz građevinskog i ugostiteljskog sektora te trgovine, ali i javne institucije poput Doma zdravlja Ličko-senjske županije (koji se na popisu nalazio i u lipnju) ili doma za starije pod nazivom Centar za pomoć i njegu iz Pule, pa čak i pojedine agencije za posredovanje pri zapošljavanju, dok je na vrhu liste, i to od početka njezina objavljivanja, i dalje tvrtka registrirana za prijevoz i usluge Tabak d.o.o. iz Šibenika.

Objava liste poslodavaca koji zapošljavaju »na crno« izazvala je negodovanje javnosti i sindikata jer ne sadrži informacije o tome koliko je neprijavljenih radnika zatečeno kod pojedinog poslodavca kao ni visine kazni koje se uplaćuju u državni proračun, nego samo tri najosnovnije informacije – naziv tvrtke, OiB i adresu, iako je Državni inspektorat sve podatke dostavio Ministarstvu rada.

Naime, prema Pravilniku koje je donijelo Ministarstvo rada, popis poslodavaca uz osnovne, treba sadržavati i čitav niz ostalih podataka – ime i prezime poslodavca fizičke osobe, datum kada je proveden inspekcijski nadzor, opis nepravilnosti zbog koje je poslodavac upisan u evidenciju, kao i datum upisa u evidenciju.

U Ministarstvu su na naš upit još u lipnju pojasnili da »Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada propisuje obvezu objave popisa, no zakon i pravilnik ne propisuju obvezan sadržaj predmetnog popisa koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva«.

Zbog toga mnogi postavljaju pitanje koja je uopće svrha crne liste poslodavaca kad ne sadrži sve potrebne informacije koje su utvrđene inspekcijskim nadzorom. Tim više što članak 6. Pravilnika navodi da se podaci o provedenom inspekcijskom nadzoru »objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti« (nadležnog inspektorata).

Zabrana zapošljavanja

U Ministarstvu rada navode da se inspekcijskim nadzorom utvrđuje jesu li poslodavci postupali protivno Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (doneseno rješenje DIRH-a kojim se nalaže prijava radnika HZMO-u i uplata kazne u državni proračun), Zakonu o strancima (utvrđen prekršaj jer radnik nema dozvolu za rad ili ima neodgovarajuću dozvolu), Zakonu o mirovinskom osiguranju (utvrđen prekršaj jer radnik nije prijavljen na HZMO) i Zakonu o radu (utvrđen prekršaj jer nije sklopljen ugovor o radu niti izdana potvrda o sklopljenom ugovoru).

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš još je proljetos pojasnio da će poslodavac završiti na crnoj listi ako strani radnik nema odgovarajuću radnu dozvolu jer radnik bez adekvatne radne dozvole nije provjeren i može se raditi o osobama koje imaju prekršaje ili kaznena djela u drugim državama. No, ni podaci o tome koliko je stranih radnika bilo neprijavljeno također se ne nalaze na crnoj listi poslodavaca.

Inače, poslodavac koji dospije na crnu listu ne može u sljedećih šest godina zapošljavati strane radnike, a po svakom radniku koji je zatečen neprijavljen plaća se kazna od 2.600 eura. Uz to se mora platiti i retroaktivno šest plaća unatrag za svakog neprijavljenog radnika.

Za pronaći crnu listu poslodavaca na službenim web stranicama Ministarstva rada treba se dobro pomučiti jer ju je ministarstvo odlučilo objaviti pod rubrikom »Pristup informacijama«, što je pomalo neočekivano, s obzirom na to da se pod takvom rubrikom objavljuju »tehnički« podaci, poput GDPR direktive i sličnih obavijesti.

Velika međunarodna akcija

U nedavnoj velikoj međunarodnoj operaciji protiv trgovanja ljudima i radnog iskorištavanja, provedenoj u 32 europske zemlje, među kojima i u Hrvatskoj, identificirane su 404 potencijalne žrtve, a uhićene su 54 osobe, priopćio je Europol.

U Hrvatskoj je provjereno više od 20 tisuća osoba iz 54 zemlje na oko 600 lokacija i nije utvrđeno postojanje žrtava trgovanja ljudima, ali je kod 29 poslodavaca pronađeno 53 radnika koji su radili uz nepravilnosti u radnim odnosima.