Svijetu prijeti novi val inflacije i moguća gospodarska kriza, a hrvatski građani sve češće traže sigurno utočište u fizičkom zlatu, tvrde analitičari. Kratkotrajni pad cijene zlata dodatno je povećao interes ulagača koji se oslanjaju na njegov dugoročni rast vrijednosti.

Geopolitički rizici i poremećaji na energetskom tržištu i dalje stvaraju snažan inflacijski pritisak. Unatoč krhkom primirju na Bliskom istoku, investicijske analize londonske financijske grupe HSBC-a pokazuju da je geopolitički rizik na najvišim razinama od početka rata u Ukrajini 2022.

Valutni skokovi

Poseban problem predstavlja Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 25 posto svjetske nafte i 20 posto prirodnog plina. Dugotrajniji poremećaji prometa mogli bi dodatno podići cijene energenata i produbiti krizu.

Središnje banke već su pod pritiskom visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Ako stope ostanu visoke, globalni rast mogao bi dodatno usporiti, uz istodoban nastavak rasta cijena.

Takva kombinacija vodi prema stagflaciji. Situaciju dodatno otežava visoka zaduženost država, osobito SAD-a, što ograničava prostor za daljnje zaoštravanje monetarne politike.

Dolar je dugoročno izložen inflatornim pritiscima i procesima dedolarizacije, a zbog nade u energetsko stabiliziranje prošlog je tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta znatno pala.

Inflatorni pritisci vidljivi su i u Europi. U Hrvatskoj je procijenjena stopa inflacije u ožujku iznosila 4,8 posto, najviše u Eurozoni. Novi val inflacije mogao bi dodatno smanjiti kupovnu moć građana, dok štednja uz niske kamatne stope sve manje štiti vrijednost novca.

Na financijskim tržištima pojačana je nestabilnost, dionice i kriptovalute su pod pritiskom, a i zlato je kratkoročno korigiralo cijenu. Prema izvješću Bank of America, dio investitora prodavao je imovinu radi osiguravanja likvidnosti, dok su ETF-ovi povezani sa zlatom bilježili odljev kapitala.

Veliki i mali igrači

Ekonomski stručnjak Ivan Lovrinović smatra da radikalna neizvjesnost ostavlja dubok trag na svim financijskim tržištima.

– U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali, objašnjava Lovrinović.

Za razliku od »papirnatog zlata«, potražnja za fizičkim zlatom raste. Prema podacima Centra zlata, u prvim mjesecima 2026. potražnja za zlatnicima i zlatnim polugama porasla je 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Hrvatski građani tako slijede trend velikih institucionalnih ulagača, uključujući središnje banke.

Kako ističe Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra zlata, »zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale uslijed inflacije, postavši temelj financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima«.

Jeftinije zlato prilika za kupnju

Spoj energetske krize, visoke inflacije, gospodarskog usporavanja i geopolitičke nestabilnosti mogao bi dovesti do nove globalne krize. U takvim okolnostima zlato tradicionalno jača.

U posljednjih pet godina cijena zlata porasla je gotovo 175 posto, a velike investicijske banke poput J.P. Morgana i dalje očekuju nastavak rasta. Privremena korekcija zato se među ulagačima sve više promatra kao prilika za kupnju prije mogućeg novog udara inflacije.