Potraga za kadrovima u punom je jeku. Pokazuje to i interes na nedavnom online sajmu sezonskih poslova Sezonac.hr na kojem je sudjelovalo 39 poslodavaca, i to trgovački lanci, hotelske kuće i ugostiteljski objekti, što predstavlja rast od 56 posto u odnosu na 2021., kada je radnike na sajmu tražilo 25 poslodavaca.

Sajam je zabilježio 147.000 posjeta te oko milijun pregleda stranice, a posjetitelji sajma su se mogli prijaviti na više od 200 oglasa za posao.
Većina oglašenih radnih mjesta odnosila se na sezonski rad, no u značajnom broju natječaja za slobodna radna mjesta poslodavci su nudili i mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa nakon završetka ljetne sezone.

Na ovom zimskom izdanju digitalnog sajma poslova ukupno je prikupljeno više od 11 tisuća prijava za oglašena radna mjesta, a tražitelji posla najčešće su se prijavljivali za radna mjesta radnik za utovar i istovar prtljage i pošiljaka na zračnoj luci, prodavač – blagajnik, sobar/sobarica i recepcionar.

​Burze rada

Poslodavci su ove godine u potragu za kadrovima krenuli vrlo rano, poučeni lanjskim iskustvom, te su radna mjesta počeli oglašavati već po završetku glavne turističke sezone. Već tada su se javljale informacije s različitih burzi rada kako je potražnja za turističkim i ugostiteljskim djelatnicima nekoliko mjeseci zaredom nadmašivala čak i pretpandemijsku razinu. Djelatnicima, kako stalno zaposlenima tako i onima koji su radili samo sezonu, odnosno jedan dio godine, isplaćivane su nagrade, a vidljivo je i kako se za ovu godinu turističke tvrtke gotovo i nadmeću koja će dati bolje uvjete za rad. Neki su čak u potrazi za radnicima u svoje redove angažirali i poznata lica, bilo s gastroscene, bilo influencere.

U svakom slučaju, ove se godine krenulo rano s potragom za kadrovima, s obzirom na to da je lanjska sezona pokazala da je većina u potragu krenula prekasno zbog pandemije koja je kroz cijelo proljeće praktički čitavo proljeće čitavu Europu držala zatvorenom.

Pitanje nedostatka kadrova, vrlo je izgledno, bit će jedan od najvećih, ako ne i najveći problem hrvatskog turizma u 2022., ali i nizu idućih godina. Ovaj strukturni, dugogodišnji problem hrvatskog turizma doista je lani eskalirao. Vladine mjere za zaposlene, koje su se počele isplaćivati u 2020. i nastavile i u 2021., spasile su doista velik broj radnih mjesta i bez njih, ističu mnogi poslodavci, lanjsku godinu ne bi bilo moguće uopće odraditi. Ipak, uz sve to, velik je broj ljudi, osobito sezonaca odustao od čekanja na bolje dane i neizvjesnost oko toga kada će biti pozvani natrag na posao te zamijenio radom u nekoj drugoj branši, odlaskom u inozemstvo i slično. Kako je predsezona lani bila vrlo neizvjesna, isto tako nije se znalo što će biti s glavnom sezonom sve do lipnja, kada su neki tek krenuli popunjavati svoje redove. Međutim, pokazalo se u mnogim slučajevima prekasno jer se ljude koji bi radili na kraju »tražilo svijećom«, no činjenica je da su i velike hotelske kuće imale problema, pa su i neki hoteli cijele godine ostali zatvoreni uslijed nedostatka kadrova. Unatoč tome što se u srpnju i kolovozu u praktički svim destinacijama doista tražio krevet više te da bi i ti objekti vrlo vjerojatno bili solidno popunjeni. Činjenica je da praktički do polovice lipnja nitko nije znao da će sezona biti dobra, tako da je bilo izuzetno teško planirati kadrove, pa je cijeli proces odabira kandidata već tijekom zime lani jednostavno preskočen.

​Elastičniji uvjeti

U sektoru su stoga izračunali kako se moglo ostvariti oko 750 do 800 milijuna kuna više da su radnu snagu mogli zaposliti pod elastičnijim uvjetima. S time da nisu zatvoreni ostali samo neki hoteli niske kategorije, već i kvalitetni objekti. Osobito je taj problem pogodio južnije destinacije.

Ono što otežava situaciju jest činjenica da je hrvatskim kadrovima otvoreno tržište rada Europske unije. Prije nekih godinu dana svoje tržište rada za hrvatske je radnike otvorila i Austrija, a nedavno i Švicarska. Ako se uzme u obzir da i ostale europske turističke zemlje imaju problema s manjkom radne snage te da i one u inozemstvu traže djelatnike, kao i da nude bolje plaće za otvorena radna mjesta, jasno je zbog čega se kvalitetni kadrovi odlučuju na odlazak i na rad van Hrvatske. Jer u Austriji su, primjerice, plaće osjetno veće, a Austrijanci imaju i zimsku i ljetnu sezonu.

U sektoru procjenjuju kako će i ove godine u sezoni nedostajati između 30 i 35.000 djelatnika, pa stoga ne čudi nervoza poslodavaca oko popunjavanja redova. Tim više što se očekuje daljnji oporavak, s obzirom na to da je već i lanjsko ljeto praktički nadmašilo očekivanja. Jasno, od tri ljetna mjeseca se ne može živjeti, već je cilj čim više produžiti poslovanje kako bi ljudi čim duže radili. Problem nedostatka radne snage nije od jučer, naime, u pretpandemijskoj 2019. se »uvezlo« nešto više od 20-ak tisuća djelatnika iz drugih zemalja, uglavnom Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. I sam posljednji popis stanovništva ukazao je na silan pad broja stanovnika, a time i radno aktivnog stanovništva, a u uvjetima pandemije, još je povećan trend odlaska domaćih radnika u inzemstvo, tako da se ionako nedostatan bazen domaće radne snage dodatno ispraznio. Tako će, očekivano, i ove godine biti velika potražnja za kadrovima iz drugih, mahom susjednih zemalja, ali i i dalekih zemalja pa tako više nije niti neobično u domaćim turističkim objektima, bez obzira radi li se o velikom hotelu, ili nekom restoranu, vidjeti djelatnike iz Filipina ili Indije, a zapošljavalo se i Ukrajince, Argentince…

Lista mjera

Kako bi se pripremili za ovogodišnju sezonu, poslodavci su već ujesen napravili listu mjera koje bi im pomogle da ovu godinu dočekaju spremni i to predstavili resornim ministarstvima. Riječ je o »vatrogasnim« mjerama koje bi prevladale barem dijelom nastalu prazninu za ovu godinu i kojima bi se tržište rada učinilo atraktivnijim za domaće kadrove. Uz ostalo, ukazali su kako su i lanjska iskustva poslodavaca ponovo pokazala kako je administrativni okvir izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja neprimjeren današnjem dobu. U prijevodu, u vrijeme kada se sezona zakotrlja u tjedan, dva, jednostavno je nerealno čekati tri, četiri tjedna na radnu dozvolu za stranog radnika. Tako su neki hotelijeri imali slučajeva da su im radnici već bili na smještaju u destinaciji, međutim, i po nekoliko tjedana su čekali ondje da uopće počnu raditi. Ipak, ideja je da se što više mobilizira domaća radna snaga, uz ostalo, i studenti, a koji su spašavali sezonu i nakon čijeg se povratka u studentske klupe događalo da su čak i hoteli zatvarali vrata jer nisu imali dovoljno djelatnika.

Sindikalisti, s druge strane, ukazuju kako je na naplatu došlo ono na što su stalno upozoravali, a to je da su u ovoj djelatnosti male plaće zbog čega je odljev radne snage velik i da će Hrvatska doći u poziciju da neće imati tko raditi. Bez povećanja plaća, stoga će, ukazuju sindikalisti, biti teško očekivati znatnije poboljšanje. A činjenica je da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, kao i da taj lokalni doživljaj destinacije najbolje može pružiti upravo kvalitetan i profesionalan domaći kadar. Nažalost, u situaciji smo da odškolujemo kvalitetan kadar, uložimo u njegovo obrazovanje i praksu, i onda nam takvi ljudi odlaze raditi van.

Srecko Niketic/PIXSELL

Nagrade, popusti i besplatan smještaj djelatnicima

​Kako bi nagradili djelatnike koji su, s obzirom na manjak radne snage, morali dodatno »povući« kako bi se odradilo sezonu, poslodavci u turizmu već su lani nagrađivali svoje djelatnike pa su tako neki isplaćivali 13. plaću, a neki i 14. plaću, ovisno o tome koliko su dugo radili. Tu su i dodatni bonusi i nagrade, besplatan smještaj, nekima su nuđeni i besplatni drugi sadržaji, poput korištenja destinacijskih sadržaja, popusti, slobodan jedan ili čak i dva dana tjedno u sezoni i slično. Tako se i za ovu godinu u nekim velikim hotelskim tvrtkama djelatnicima, uz ostalo, omogućavaju dva slobodna dana u tjednu, mogućnost rada u jednoj smjeni te prilagođavanje radnih obveza potrebama djelatnika. Smjenski rad i rad bez slobodnog dana tijekom špice sezone, naime, jedan su od faktora koji utječu na organizaciju privatnog života djelatnika i kao takvi smanjuju primamljivost rada u turizmu. Iako, poznato je da poslodavci preraspodjelom sati, višak odrađenih sati tijekom ljeta, preraspodjeljuju u zimski period, odnosno vrijeme kada posla ima manje.

U jednoj godini COVID-19 izbrisao 62 milijuna radnih mjesta u turizmu

Kao rezultat pandemije koronavirusa procijenjeno je da je globalno tržište putovanja i turizma izgubilo otprilike 62 milijuna radnih mjesta samo u 2020. Sveukupno, azijsko-pacifička regija prijavila je najznačajniji gubitak radnih mjesta u turizmu kao posljedicu COVID-19, izgubivši otprilike 34,1 milijun radnih mjesta. Afrika je druga najteže pogođena regija, s padom zaposlenosti od 7,2 milijuna, dok je u Europi samo u toj prvoj godini pandemije u turizmu izgubljeno 3,6 milijuna radnih mjesta, pokazuju podaci Međnarodnog vijeća za putovanja i turizam (World travel and tourism council).

U vrijeme prije pandemije je, prema podacima WTTC-a, u svijetu u turizmu radilo 10,6 posto svih zaposlenih, odnosno ukupno čak 334 milijuna djelatnika.

Ipak, predviđanja govore o daljnjem oporavku ove godine, što će sigurno dodatno naglasiti taj gorući problem manjka radne snage u mnogim zemljama. Konkretno, što se tiče najava za ovu godinu, WTTC procjenjuje kako su aktualne rezervacije za putovanja unutar Europe tijekom predstojećeg razdoblja Uskrsa porasle za više od 250 posto, dok su ljetne rezervacije trenutačno 80 posto iznad razine iz 2021. Prema WTTC-ovom partneru, konzultantskoj agenciji ForwardKeys, rezervacije letova unutar Europe za Uskrs i ljeto također bilježe rast u odnosu na lani, dajući toliko željeni poticaj turističkom sektoru diljem kontinenta. Julia Simpson, predsjednica i izvršna direktorica WTTC-a, komentirala je prve podatke o bukingu za predsezonu i glavnu sezonu te kazala kako najnoviji podaci o rezervacijama pokazuju da su Europljani ponovo pozitivni u pogledu putovanja.

– Rezervacije za Uskrs i ljeto izgledaju jako dobro. Omikron je utjecao na početak godine, ali kako pandemijski val dostiže vrhunac, a simptomi ostaju blagi, ljudi se ponovo interesiraju za putovanja. Problemi se javljaju kada vlade reagiraju ograničenjima putovanja. Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je već da je zatvaranje granica besmisleno kada omikron već prevladava u društvu. Prema najnovijim znanstvenim dokazima, iako je prenosniji, omikron je manje težak i dovodi do manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Stoga pozivamo vlade da smanje sva ograničenja putovanja i dopuste potpuno cijepljenim putnicima da se slobodno kreću, poručila je Simpson. Prema podacima o rezervacijama, očekuje se da će putovanja unutar Europe tijekom Uskrsa i ljeta 2022. biti ispod razine prije pandemije za samo 38 odnosno 45 posto. Međutim, kako zemlje diljem Europe nastavljaju ublažavati ograničenja putovanja, rane naznake pokazuju da oporavak dobiva na zamahu i da bi se ostvareni promet ipak mogao približiti razinama iz 2019., osobito prema ljetu. Osim toga, tijekom prvog tromjesečja 2022. putovanja unutar Europe zabilježila su porast rezervacija od 275 posto, dok najnoviji podaci o rezervacijama pokazuju da će međunarodni dolasci na europska odredišta zabilježiti porast od preko 280 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. Što se tiče zemalja, u WTTC-u kažu kako će najpopularnija destinacija za europske putnike biti Španjolska, a koju, kažu, slijedi Turska.