ZAGREB Oslobađanjem poduzetnika od poreza na reinvestiranu dobit Vlada će potaknuti ulaganja u gospodarstvo, ali daleko veći učinak postigla bi uvođenjem zaštitnih kamata na poduzetnički kapital, koje su u Hrvatskoj ukinute nakon 2000., poručili su Guste Santini, Branko Parać, Martina Dalić i Vlado Brkanić tijekom stručne rasprave o zaštitnim kamatama, koju je priredila tvrtka Rifin.

– Iskustvo od 2000. do 2004. pokazuje da je oslobađanje reinvestirane dobiti od poreza potaknulo ulaganja tvrtki ponajprije u poslovne prostore i imovinu, a manje u proizvodnju, rekao je Branko Parać, ovlašteni porezni revizor. Zaštitne kamate na kapital najbolji su poticaj za velika ulaganja, jer se one poduzetnicima odbijaju od porezne osnovice na dobit.

Te bi kamate za prošlu godinu iznosile oko 9,3 posto, a sastoje se od iznosa inflacije i od iznosa prosječne kamatne stope u bankama. Zaštitne kamate su potrebne jer, prema Paraćevim riječima, zašto bi netko ulazio u poduzetnički rizik ako dobit može postići držanjem novca u banci, i to bez plaćanja poreza.

Uvođenjem zaštitnih kamata potaknuli bismo strane tvrtke da manje izvlače dobit iz svojih kćeri u Hrvatskoj, a više je ulažu u kapital. Kad žele ulagati novac u svoje kćeri, inozemni poduzetnici dobit, ostvarenu u Hrvatskoj, prenominiraju u zajmove s kamatama, pa tako – prema Paraću – vraćaju ono što gube jer nemamo zaštitne kamate.

Guste Santini je dodao da te kamate poduzetnicima omogućuju da sami, umjesto Vlade, odrede u što će usmjeriti novac.

– Vladin prijedlog omogućit će modernizaciju postojećeg kapitala i povećati ulaganja u opremu. No, za privlačenje novih investicija, koje nam najviše i trebaju, zaštitne kamate su stimulativnije rješenje, ocijenila je Martina Dalić.

Zbog izostanka zaštitnih kamata, iz osiromašenog hrvatskog poduzetništva od 2001. do 2008. odlilo se 14,6 milijarda kuna, izračunao je Vlado Brkanić. Njihovo uvođenje, kaže, olakšalo bi teret poduzetnicima i povećalo vlastita ulaganja, jer se investicije ne mogu temeljiti samo na zajnovima.

– Neće biti velike koristi ni od poreznih olakšica na reinvestiranu dobit, niti od zaštitnih kamata, dok god se gospodarstvo u Hrvatskoj zaista ne rastereti.

Vadinim poreznim izmjenama ukupni se porezni teret povećava. Bit će više porezne evazije, pa je pitanje hoće li proračun dobiti očekivane prihode, smatra Marijana Ivanov.

Porezna presija raste, a promjenama u oporezivanju dohotka vlasti će povećati proračunske prihode, ocijenio je Santini.