Obrat zbog poteškoća u pregovorima s Marubenijem

Plomin C zapinje, HEP se opet okreće Ombli?

Bojana Mrvoš Pavić

Glavna ocjena prihvatljivosti bit će dosad najopsežnije istraživanje podzemne faune Dubrovačko-neretvanske županije, Dinarida, ali i šire. Trebala bi biti gotova u siječnju iduće godine i predana Ministarstvu zaštite okoliša te upućena u javnu raspravu



ZAGREB  Iako se prije gotovo dvije godine činilo da je Vlada odustala od gradnje podzemne hidroelektrane Ombla pored Rijeke Dubrovačke, HEP od tog projekta ne odustaje te je od Ministarstva zaštite okoliša i prirode dobio zeleno svjetlo da krene u izradu glavne ocjene prihvatljivosti zahvata po okoliš.


S istraživanjima, koja će ovaj put obuhvatiti šire dubrovačko područje, HEP je krenuo već u srpnju, otkad je već ispitao 114 speleoloških objekata. Ovlaštene tvrtke koje rade na istraživanju imaju, naime, zadatak ustanoviti može li se primjenom odgovarajućih mjera zaštite prirode osigurati da izgradnja i rad HE Ombla ne utječu negativno na ekološku mrežu.


   Zanimljivo je da se, u posljednjoj godini mandata ove Vlade, ponovno pokreće projekt o kojem su u veljači prošle godine ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i okoliša Mihael Zmajlović rekli svoje, stavivši »točku na i«. Ukoliko su točne neslužbene informacije prema kojima HEP ima poteškoća u pregovorima s japanskim Marubenijem oko Plomina C, onda su i razlozi za ponovno okretanje Ombli jasniji.   

Najbogatija spilja


Naime, neslužbeno se može čuti da japanski investitori, između tri ponude u rujnu odabrani kao preferentni ponuđači za gradnju i upravljanje Plominom C, u nastavku pregovora traže previše. Ako pregovori s njima iz tog razloga ne uspiju, HEP će se morati vratiti pregovorima s druga dva ponuđača – konzorciju Abeinsa i Daewooa, ili trećerangiranom talijanskom Edisonu. To će svakako oduljiti ugovaranje Plomina C, zbog čega se, moguće, pažnja ponovno usmjerava na jug, gdje bi se trebala graditi podzemna hidroelektrana snage 68 megavata.  

  »Ako je imalo sumnje da nešto nije u redu, i da se može pametnije i korisnije, odlučit ćemo što je najpametnije i najkorisnije. Nitko neće ginuti za bilo kakav projekt i pritom pokazivati mišiće i moć«, kazao je lani u veljači Vrdoljak, dok je Zmajlović istaknuo kako bi HEP, ako doista postoje naznake da se neke endemske vrste na području predviđenom za hidroelektranu ne mogu adekvatno zaštititi, trebao povući projekt s liste strateških investicija.




»Ako ta istraživanja pokazuju ono što neslužbeno znamo – da je utvrđeno na stotine endemskih vrsta i da se radi o jednoj najbogatijoj spilji u Hrvatskoj, tada je moje mišljenje da se trebamo koncentrirati na neke druge projekte i da će vrlo teško biti ovdje utvrditi prevladavajući javni interes, rekao je lani u veljači Zmajlović.


Tada su, naime, osvanuli rezultati studije koju je dao napraviti EBRD, banka koja je još krajem 2011. godine HEP-u uvjetno odobrila kredit od 123 milijuna eura za gradnju Omble. Prema toj, revizijskoj studiji, podzemna elektrana potencijalno je opasna po nekoliko stotina tamošnjih endemskih vrsta.


U svibnju prošle godine HEP i EBRD su i konačno raskinuli ugovor o kreditu, HEP radi izbjegavanja daljnjeg plaćanja kamata zbog projekta na čekanju, a EBRD zbog rezultata svoje studije. I Zmajlović i Vrdoljak zaključili su kako je prevelik rizik nastaviti s projektom koji je dozvolu za gradnju dobio još 90-ih godina, kad ekološki imperativi nisu bili ni približni današnjima, te je projekt obustavljen. HEP je očito sada odlučio posao dogurati do kraja i, ovaj put, po novim ekološkim pravilima igre.   

Javni interes


»HEP od projekta nije nikad odustao. U javnosti je možda postojala takva predodžba, no predugo smo ovo razvijali da bi tek tako od projekta odustali. Raskid ugovora s EBRD-om nije bilo i odustajanje od HE Ombla«, ističe Vedran Jurić, direktor HEP-ovog sektora za investicije. Glavna ocjena prihvatljivosti bit će dosad najopsežnije istraživanje podzemne faune Dubrovačko-neretvanske županije, Dinarida, ali i šire. Trebala bi biti gotova u siječnju iduće godine i predana Ministarstvu zaštite okoliša na razmatranje te upućena u javnu raspravu.


Cijeli postupak, očekuju u HEP-u, trebao bi biti okončan u travnju iduće godine, dok bi, pokažu li studije da se elektrana može graditi, građevinski radovi mogli početi 2016. godine. Ako pak nove studije pokažu da mjere zaštite i ublažavanja potencijalnih posljedca nisu dovoljne, Hrvatska može pokrenuti i postupak proglašenja prevladavajućeg javnog interesa, te svejedno graditi Omblu uz istovremeno provođenje kompenzacijskih mjera. Na pitanje s kojim novcem, u HEP-u odgovaraju kako prostora za financiranje Omble ima, ne konkretizirajući gdje će ga naći.