Snimio Nikola BLAGOJEVIĆ
Dobili smo memorandum od strane Ministarstva financija, ali u ovom trenutku prihvatiti to ovako bez analize - bilo bi neprudentno, kaže šefica HUB-a. Isto tako, bude li se išlo prema tome - bankomata će biti manje
povezane vijesti
OPATIJA Uskoro građani više ne bi trebali plaćati naknadu bankama na osnovni račun u banci, uz nekoliko također besplatnih pripadajućih usluga, što je posljedica zakona koji je (iz)guralo Ministarstvo financija. Banke naravno time nisu oduševljene, lobirale su na sve strane da se to zaustavi, no nije im uspjelo. Ipak, inicijativa o zajedničkoj bankomatskoj mreži prema kojoj građani ne bi plaćali ni podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka zasad je propala. Ide se međutim prema tome da se bar dva podizanja gotovine na bankomatu tuđe banke onda uključe u pogodnosti ovog osnovnog računa. Zašto je inicijativa propala, pitamo Tamaru Perko, predsjednicu Hrvatske udruge banaka, koja sudjeluje na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji.
-Sve usluge sa sobom nose svoj trošak pa i bankarske. Ono što šira javnost vidi kada je u pitanju račun u banci samo je vrh sante leda. Sve što bankarski sustav u taj proizvod ugrađuje, regulativa, digitalno, sigurnost, sve su to zahtjevi koje tržište nameće i oni imaju svoj trošak koji se sada ne može naplatiti. Mi bismo voljeli da su jednaki uvjeti za sve, odnosno da i mi možemo naplatiti svoju uslugu. No, zakon je zakon. Banke poštuju regulativu i moraju poštivati zakon, kaže Perko o besplatnom osnovnom računu. Oko pak uspostave zajedničke nacionalne bankomatske mreže kaže da su “dobili memorandum od strane Ministarstva financija, ali u ovom trenutku bez ikakve analize prihvatiti obveze bi bilo neprudentno”.
-Logičan je slijed da prvo moramo napraviti analizu, modele, kako utječu, a onda razgovarati. Radimo na tome, ali detalje ne mogu reći. Isto tako, banke često npr. u shopping centrima imaju svaka svoj bankomat, znači više je bankomata na jednom mjestu. Bude li se išlo prema zajedničkoj mreži, onda će ih vjerojatno tamo gdje ih je bilo više – biti manje, kaže Perko. Veli da se te usluge različito naplaćuju, ne samo od banke do banke, nego i od bankomata do bankomata. Punjenje bankomata u ruralnim krajevima ne košta isto kao u urbanima, kaže Perko.
No, banke su lani zaradile čak milijardu i pol eura dobiti, zašto onda tvrde da nemaju prostora za sniženje cijena, pitali smo. Perko veli da je dobit posljedica prije svega politike ECB-a, što je „jednokratni efekt koji se smanjuje jer ECB sada smanjuje ključne stope“. Banke, kaže, nisu dobit povećavale na sektoru stanovništva“. S obzirom da je Nizozemska središnja banka preporučila građanima da doma drže gotovinu – bar 70 eura po odraslom članu obitelji i 30 eura po djetetu radi sigurnosti, novinari su Perko pitali što se kod nas preporučuje. Šefica HUB-a kaže da „ne bi davala preporuke, ali da misli da je i inače dobro imati nešto gotovine kod sebe, a ne samo u kontekstu globalnih nemira“. Na pitanje, trebaju li građani strahovati da će banke sada povećati cijene drugih naknada, ili uvesti nove, Perko veli da su banke, na zahtjev HNB-a, već morale napraviti metodologiju izračuna naknada, te će, kaže, HNB to pratiti.
