U problemima i glavni hrvatski trgovinski partneri

Patit će izvoz: Hrvatska će morati tražiti nova tržišta

Jagoda Marić

Prognoze za Italiju, BiH i Srbiju su pad u ovoj godini, Njemačka, Slovenija i Austrija imat će blagi rast, ali osobna i javna potrošnja u tim će zemljama padati ili tek neznatno rasti, pa će Hrvatska izvoz morati spašavati na drugim tržištima

ZAGREB » Osim što Europska komisija u sljedeće dvije godine Hrvatskoj predviđa stagnaciju ili tek blagi rast gospodarstva, procjene za glavne hrvatske trgovinske partnere također ne nude nadu da bi se stanje moglo popraviti samo od sebe, odnosno da bi Hrvatsku naprijed mogla, kao i nekoliko puta dosad, povući dobra situacija u njezinu okruženju. Radi toga će i usporiti i rast robnog izvoza koji je u ovoj godini sastavnica BDP-a koja bilježi pozitivne rezultate.  

 Niske stope




Za šest glavnih trgovinskih partnera Hrvatske, Italiju, BiH, Njemačku, Sloveniju, Austriju i Srbiju, Komisija u slijedeće dvije godine predviđa niske stope rasta, a tek bi Slovenija i to 2016. godine trebala imati stopu rasta nešto veću od dva posto. Još je lošija situacija kad su u pitanju predviđanja za osobnu i javnu potrošnju, koji će u polovici tih zemlja u sljedećem razdoblju ili padati ili tek blago rasti, gotovo stagnirati. U tih šest zemalja Hrvatska je u prvoj polovici ove godine izvezla oko tri milijarde eura, što je 60 posto njezinog ukupnog izvoza u tom razdoblju.


  Na vrhu je ljestvice tradicionalno Italija gdje je završilo čak 15 posto ukupnog hrvatskog izvoza i koja je po pitanju rasta BDP-a odmah do Hrvatske, pri dnu ljestvice, jer će u ovoj godini imati pad, nagodnu rast od tek 0,6 posto, a tek bi u 2016. godini trebala ostvariti rast od 1,1 posto. 


  Njemačka i u ovoj i u sljedećim godinama očekuje skromne stope rasta. Komisija nije ponudila podatke za BiH, ali nakon blagog rasta u prvom tromjesečju ove godine u toj zemlji je gospodarstvo ponovo počelo padati, a takvu mu sudbinu predviđaju i nagodinu, na što značajno utječu i ogromne štete od poplava.    

Češka i Slovačka


Najveće stope rasta očekuju se u Sloveniji, u 2016. godini 2,5 posto, no toj se zemlji planira stagnacija osobne i pad javne potrošnje, koji bi trebali početi rasti tek za dvije godine. Prognoze za Srbiju lošije su od onih za Hrvatsku, pa tu državu, jednu od rijetkih uz BIH s kojima Hrvatska ima pozitivan omjer u robnoj razmjeni, u ovoj godini očekuje pad BDP-a od jedan posto, nagodinu stagnacija i rast tek u 2016. godini.  




  – S obzirom da domaća potražnja neće rasti u sljedećim godinama, Hrvatski proizvođači moraju tražiti nova tržišta. Ne bi bilo mudro da se oslanjaju na tradicionalna tržišta, jer se ni za njih ne predviđa oporavak potrošnje zbog stanja na tržištu rada. Rješenje bi možda mogla biti poslovanje s primjerice Slovačkom i Češkom, koje dobro stoje na njemačkom tržištu i uključivanje u njihovu mrežu dobavljača, preporuča Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Ističe kako primjerice cijeli hrvatski izvoz u BDP-u sudjeluje s 20 posto, dok češki izvoz samo u Njemačku čini 25 posto BDP-a te zemlje