Trgovinska bilanca

Pandemija COVID-19 poremetila je sve: Nije ugrožen samo turizam, već i izvoznici

Jagoda Marić

Drvoprerađivači su jaki izvoznici, a problemi s pandemijom prilično su destabilizirali tržišta / Foto M. KRMPOTIĆ

Drvoprerađivači su jaki izvoznici, a problemi s pandemijom prilično su destabilizirali tržišta / Foto M. KRMPOTIĆ

Iz HUP-a napominju da drvna industrija preko 70 posto svog prometa realizira na inozemnom tržištu, a Italija bi bila glavni partner. Trenutačno rijetko tko razmišlja o kupnji namještaja ili adaptaciji svog stambenog, odnosno poslovnog prostora. Dodaju da i ono malo robe koja bi se mogla plasirati zapinje zbog otežane organizacije transporta, a velika je i neizvjesnost naplate



ZAGREB  U situaciji kad će turizam teško ostvariti i 30 posto planiranih prošlogodišnjih prihoda, Hrvatska se dodatnom dotoku deviza uz ono što u zemlju pošalju njezini građani koji rade u EU-u, može nadati još jedino od svojih robnih izvoznika, a njihov je prihod s inozemnih tržišta u prva četiri mjeseca pao za pet posto, na 34,4 milijarde kuna. Prihod je to koji ove godine hrvatski turizam može samo sanjati, ali tu se još ni blizu ne vidi puni učinak zatvaranja gospodarstva.


U želji da se u ljetnim mjesecima ipak osigura dolazak stranih turista u Hrvatsku, Vlada se posljednjih tjedana koncentrirala najviše na taj segment gospodarstva, a turizmom se najviše bave i mediji i on je dominantni predmet rasprava u javnosti. Za to vrijeme u drugi su plan pali, primjerice, drvna, tekstilna ili autoindustrija, odnosno tvrtke koje proizvode dijelove za automobilsku industriju u Europi. Osim što je riječ o izvoznicima, radi se i o poduzećima u kojima rade teško zapošljivi ljudi, te se nalaze u ruralnim područjima (drvna industrija), pa i nema alternative za dodatno zapošljavanje.


Znakovi oporavka


Iz HUP-a napominju da drvna industrija preko 70 posto svog prometa realizira na inozemnom tržištu, a Italija bi bila glavni partner. Trenutačno rijetko tko razmišlja o kupnji namještaja ili adaptaciji svog stambenog, odnosno poslovnog prostora. Dodaju da i ono malo robe koja bi se mogla plasirati zapinje zbog otežane organizacije transporta, a velika je i neizvjesnost naplate isporučene robe. Poručuju da HUP od Vlade traži pomoć toj grani, u kojoj većina poduzeća zasad radi i u kojoj nema velikih otpuštanja.


Neizvjesna politička situacija



– Što ako nakon izbora tjednima budemo sastavljali Vladu, ako to ne uspije i Vlada bude slaba, pa neće ni krajem ljeta ili početkom jeseni moći reagirati. Može nam se dogoditi da dnevno gubimo milijardu kuna u gospodarstvu. Za mjesec dana to je gubitak koji nećemo moći podnijeti, upozorava Darinko Bago.


– No, samo za sada, dodaju iz HUP-a.



Iz HGK-a odgovaraju da stanje na glavnim tržištima poput Italije, Njemačke, Austrije, Francuske i Kine pokazuje vidljive znakove oporavka kroz zaprimanje narudžbi postojećih kupaca i ubrzavanje otprema roba, a u segmentu namještaja vidljiv je oporavak tržišta i preuzimanje dogovorenih narudžbi.


– Međutim, jedino izvjesno je neizvjesnost, s obzirom na to da se radi o trajnom dobru čiju kupnju u vremenima krize kupci odgađaju. Proizvođači peleta svjedoče o normalizaciji potražnje, nakon šestomjesečnog poremećaja na glavnom tržištu Italije, gdje je došlo do zasićenosti jeftinim proizvodom porijeklom iz istočne Europe, kažu u HGK-u. Dodaju da još uvijek postoje problemi s plasmanom bukove svježe građe na tržište Egipta s obzirom na to da je to tržište prezasićeno navedenim proizvodima. Na tržište Egipta plasira se 60 posto bukovih sortimenata prerađenih u Hrvatskoj.


Velika je neizvjesnost, poručuju iz HGK-a, i među proizvođačima dijelova za automobilsku industriju. Dio tih poduzeća u početku krize je zatvarao pogone i radnike su slali na korištenje starih i novih godišnjih odmora. Poteškoće u poslovanju stvarali su i zastoji u nabavi sirovina i poluproizvoda.


Stanje u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj nije ni onako bajno, a prvi su se na udaru koronakrize našli baš proizvođači odjeće, jer su, napominju iz HGK-a, imali poteškoće u dostavi sirovina i materijala.


– S obzirom na to da se radi o pretežito izvoznoj grani, izvozne aktivnosti su u dužem periodu bile onemogućene. Zatvorene su sve trgovine te je i to utjecalo na veliki gubitak prometa, osobito ako otprije nisu imali online prodaju. Sve to je rezultiralo punim skladištima i nedostatku ili smanjivanju novih narudžbi. S obzirom na tešku situaciju i nemogućnost pojedinih tvrtki unutar sektora tekstilne industrije da se u kratkom roku prilagode novonastaloj situaciji, to će u budućnosti pridonijeti značajnom otpuštanju radne snage i nemogućnosti redovite isplate plaće, procjenjuju iz HGK-a. Napominju i da proizvodnja zaštitne odjeće za kojom je velika potražnja i na domaćem i na inozemnom tržištu jedina može kompenzirati značajnije gubitke.


Izbori važniji


Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kaže da je Vlada svojim mjerama na početku krize značajno pomogla svim tvrtkama, pa i onima koje proizvode za izvoz, da je razumljivo da se pažnja posvećuje tako važnoj grani kao što je turizam, ali razočaran je time što se od sredine svibnja sve vrti oko izbora.


– Tada smo se trebali sjesti i razgovarati o tome kako dalje. Razraditi nekoliko najizglednijih varijanti i mjere za njih, ali umjesto toga počeli su dominirati izbori, pa su male stranke obećavale sve čega su se sjetile, a onda su to počele činiti i najveće stranke. Stvoren je dojam da nema toga što država ne može učiniti i nema razloga za brigu. Naravno da to nije tako. Dobar dio izvoznika imao je sreću da im partneri iz, primjerice Njemačke nisu otkazali narudžbe, njemačke su tvrtke, uz značajnu pomoć države ciljno punile zalihe, ali što će biti od kolovoza, hoće li naručitelji trebati još zaliha? Još uvijek su ugroženi kanali dobave i prodaje, upozorava Bago. Ističe da je u Hrvatskoj propuštena prilika da se razgovara koju proizvodnju možemo ponuditi u novim okolnostima jer proizvodnja u Europi opet postaje prednost. Dok se Hrvatska dosjeti te teme, boji se on, njezinim tvrtkama zatvorit će se brojna tržišta jer se države sve više okreću gospodarskom nacionalizmu.