Promet u trgovini na malo u prosincu 2013. pao je realno 1,2 posto na godišnjoj razini. Sedam mjeseci u 2013. padala je potrošnja, a ukupni pad je oko 0,5 posto
ZAGREB Promet u trgovini na malo u prosincu prošle godine pao je realno 1,2 posto na godišnjoj razini što je više od očekivanja. Posljedica je to nastavka rasta nezaposlenosti i potrošačkog pesimizma. Državni zavod za statitistiku (DZS) idući tjedan objavit će detaljno izvješće o prometu u trgovini na malo iz kojeg će kretanja u maloprodaji biti vidljivija.
No, pokazatelji iz ranijih mjeseci prošle godine jasno su ukazivali da građani stežu remen te da se troši na najosnovnije životne potrebe. S obzirom na realna kretanja prometa u trgovini tijekom cijele prošle godine, pad potrošnje u odnosu na cijelu 2012. godinu mogao bi se kretati oko 0,5 posto. Iako naizgled nije riječ o velikom padu, to baš i nije točno s obzirom da je baza bila niska. Naime u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu potrošnja je zabilježila minus od 4,4 posto.
»Iako je u prosincu 2012. zabilježen snažniji godišnji pad u maloprodaji od 4,6 posto, niska baza nije uspjela neutralizirati nepovoljna kretanja u trgovini na malo, koja su posljedica teške situacije na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma. Oprez potrošača potvrđuje i indeks raspoloženja, koji je u prosincu pao s minus 44 na minus 45,9 bodova«, ocijenili su analitičari Raiffeisenbank Austria osvrnuvši se jučer na podatke DZS-a. Oni predviđaju da će se građani i dalje ustezati od trošenja s obzirom na oćekivana negativna kretanja na tržištu rada i u ovoj godini, kao i neizvjesnosti oko budućih primanja. »Ozbiljnije pozitivne pomake u maloprodaji ne možemo ni očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada«, navode RBA analitičari.
Prve procjene DZS-a o prometu od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću kazuju da je u prosincu, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet nominalno oslabio za 0,2 posto, a realno za 1,2 posto na godišnjoj razini.
Potrošnja je već duže vrijeme na niskim granama, a njen rast ostvaren je uglavnom tijekom ljetnih mjeseci. Turistička sezona, naime, imala je pozitivan učinak na potrošnju.
Prošlu godinu započeli smo sa snažnim padom potrošnje od čak 6,7 posto da bi se taj minus u veljači prepolovio i u narednim mjesecima nastavio ublažavati. Rast prometa u maloprodaji zabilježen je u svibnju i iznosio je 1,2 posto da bi naredni mjesec taj rast skočio na 2,8 posto. Srpanj je bilježio blagi porast od 0,5 posto da bi u kolovozu potrošnja porasla 2,4 posto. Četveromjesečni rast postrošnje zaustavljen je u rujnu u kojem kao i mjesec poslije maloprodaja bilježi pad od 0,6 posto. U studenome je, pak, potrošnja neočekivano porasla za 1 posto, a onda je prosinac u kojem tradicionalno potrošnja raste, iznenadio.
Ekonomska i socijalna nesigurnost građane je nagnala na pojačan oprez i u mjesecu u kojem se svi malo opuste.
