Oročenje novca u banci isplativije od uplate u mirovinski fond

Prosječni član mirovinskog fonda je u drugi stup uplatio 35 tisuća kuna, na što su mu fondovi zaradili još pet tisuća. No, da je taj iznos oročio u banci zarada bi iznosila 8,8 tisuća kuna

ZAGREB Prosječni aktivni član obveznog mirovinskog fonda, od 2002. godine kada je mirovinska reforma stupila na snagu, do konca prošle godine, uplatio je prosječno 35 tisuća kuna u obavezni mirovinski stup, dok je njegova imovina krajem prošle godine bila 40 tisuća kuna. Drugim riječima u osam godina, svoju je imovinu u drugom stupu kapitalizirane štednje oplodio za svega pet tisuća kuna. Da je imovinu oročio u banci u promatranom bi mu razdoblju imovina porasla 8,8 tisuća kuna. To je samo jedan od detalja opsežne analize postojećeg mirovinskog sustava i obrazloženja promjena koje predlaže Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).    

 Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima smatra da je prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima objavljen na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u suprotnosti s Ustavom, međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pravnim propisima. U udruženju društava za upravljanje mirovinskim fondovima kažu da prijedlog »predviđa djelomičnu nacionalizaciju društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade«, što je protivno Ustavu koji jamči pravo vlasništva te utvrđuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, a da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu kao i da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.Također, Ustavom je propisano da se inozemnom ulagaču jamči slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala, a upravo se to ograničava prijedlogom, kaže se u priopćenju.Dodaje se da je prijedlog u suprotnosti i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji propisuje slobodno kretanje kapitala koje se odnosi na izravna ulaganja u društva, a propisana je i sloboda kretanja kapitala s obzirom na potraživanja, portfeljna ulaganja i financijske zajmove i kredite.Smatraju da prijedlog Zakona nije sukladan ni međunarodnim sporazumima tj. ugovorima o poticanju i zaštiti ulaganja koje je Hrvatska potpisala radi promicanja i poticanja gospodarskog razvoja i napretka.Prijedlog je protivan i domaćim propisima kojima je u Hrvatskoj uređeno vlasništvo fizičkih i pravnih osoba kao i propisima trgovačkog prava, kaže se u priopćenju.Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima također navodi kako bi eventulano donošenje ili prihvaćanje predloženog zakona i njegovo izvjesno rušenje na Ustavnom sudu imalo nesagledive posljedice za mirovinski sustav u Hrvatskoj, a negativno bi se odrazio i na pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji.

Dugo najavljivane izmjene zakonske regulative su uobličene, pa je Hanfa na svojim internetskim stranicama objavila prijedlog zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Iako obavezni mirovinski fondovi, njih četiri, za sada ne žele komentirati predložene zakonske izmjene, vjerojatno će u budućnosti dosta rasprave biti oko prijedloga Hanfe da u vlasničku strukturu mirovinskih društava uđu članovi obaveznih mirovinskih fondova. Njihovi su vlasnici danas uglavnom banke kao osnivači. 

»Članovima obveznih mirovinskih fondova, koji predstavljaju više od trećine stanovništva treba omogućiti utjecaj, navođenje i upravljanje obveznim mirovinskim društvima, a samim time i znatno aktivniju ulogu u vođenju i upravljanju obveznim mirovinskim fondovima, odnosno utjecaj na visinu i kvalitetu njihovih budućih mirovina«, objašnjava Hanfa, navodeći kako su osnovači OMF-ova do danas ostvarili povrat uloženih sredstava prilikom osnivanja Fondova. 

»Budući da je Hrvatska socijalna država u kojoj je socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnog poretka te da ona promiče socijalno blagostanje svojih građana, smatramo kako je upravo ovaj prijedlog jedan od načina na koji se može ne samo promicati, nego i praktično ostvariti to socijalno blagostanje i time ostvariti pravo na dostojan život građana«, stoji među ostalim u obrazloženju Hanfina prijedloga da članovi OMF-ova uđu u vlasničku strukturu mirovinskih društava.    

Praktično vlasničko sudjelovanje članova Fondova Hanfa zamišlja tako da oni budu »ovlaštenici na poslovnom udjelu, odnosno dionicama na koje otpada 50 posto temeljnog kapitala obaveznog mirovinskog društva«. Kako se predlaže, sva dobit koju obvezno mirovinsko društvo isplaćuje raspodijelila bi se tako da se polovica dobiti rasporedi izravno fondu, a time i njegovim članovima. Druga polovica bi pripala osnivačima društva. »Štoviše, ako će u razdoblju od 5 godina od stupanja na snagu Zakona društvo isplaćivati dobit, ona će se rasporediti tako da 30 posto pripada fondu, a preostalih 70 posto starim osnivačima društva«, objašnjava se. Tako bi se s vremenom kompezirala vrijednost udjela koji više ne bi pripadali sadašnjim osnivačima društava. Korist od upravljanja fondovima ubuduće tako ne bi ostvarivala »isključivo jedna uska skupina osoba, nego i članovi fondova«. 

Prijedlogom zakona planira se i ukidanje garancijskog fonda.