Promjena cijena

Od jutros nove cijene goriva u Hrvatskoj. Litra dizela nakon dugo vremena pala ispod nekadašnjih 10 kuna

Marinko Glavan

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Ne očekuje se bitnije pojeftinjenje čak i ako cijena nafte bude dodatno padala



Cijene goriva od danas su, uredbom Vlade, snižene za 0,03 eura kada je riječ o osnovnom benzinu, i 0,02 eura za osnovni dizel.


Od ponoći je cijena osnovnog benzina tako 1,40 eura (10,55 kuna) po litri, dok je najveća dopuštena cijena osnovnog dizela 1,31 euro po litri (9,87 kuna).


Cijene će biti na snazi idućih 14 dana, a ovo je prvi put da je cijena dizela nakon duljeg vremenskog razdoblja, pala na razinu ispod 10 kuna po litri goriva.




Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, najviše maloprodajne cijene računaju se po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju, s ograničenom maržom trgovaca od 0,0995 eura po litri (0,75 kn/l) za dizelsko i benzinsko gorivo, 0,0531 eura po litri (0,40 kn/l) za plavi dizel.


Visoka inflacija


Litra plavog dizela sada stoji 0,81 euro (6,10 kuna), 0,02 eura manje nego dosad, dok je cijena mješavine propana i butana (UNP) niža za 0,06 eura i iznosi 1,24 eura (9,34 kn/kg) za spremnike, odnosno 1,80 EUR/kg (13,56 kn/kg) za boce.


U priopćenju Vlade ističe se kako bi cijene goriva, da nema Vladinih mjera za njihovo ograničavanje, bile znatno više te bi cijena benzina bila 1,63 eura, dizela 1,53 eura, plavog dizela 0,93 eura, a UNP-a 1,48 eura za spremnike i 2,11 eura za boce.


Cijene nafte su u zadnjih tjedan dana na svjetskim tržištima pale za više od pet posto, nakon blagog rasta u četiri prethodna tjedna, zbog očekivanog pada potražnje uslijed visoke inflacije i najvjerojatnijeg podizanja kamatnih stopa središnjih državnih banaka, posebno američkog Feda.


Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,4 posto, na 81,66 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 posto, na 77,87 dolara. Inflacijski pritisci u SAD-u postupno popuštaju, a rast gospodarstva usporava, no čelnici Feda poručuju da će i dalje nastaviti podizati kamate. Procjenjuje se da će američka središnja banka u svibnju kamate povećati za još 0,25 posto, na raspon od 5 do 5,25 posto, a dodatno se očekuje da će kamate podići i Europska središnja banka, što znači da se očekuje i usporavanje rasta europskog gospodarstva. Na cijenu nafte utjecale su i vijesti o povećanju izvoza iz Rusije koja svoju naftu prodaje po nižim cijenama od onih na burzama, pri čemu se procjenjuje da je ruski izvoz dosegao najvišu razinu od pretpandemijske 2019. godine do sad. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica istodobno je najavila da će od svibnja do kraja godine dodatno smanjiti ponudu kako bi uravnotežili tržište, s obzirom na moguće slabljenje potražnje ovog ljeta. U prilog stabilizaciji cijena ide i oporavak kineskog gospodarstva koji je, nakon ukidanja strogih mjera za suzbijanje epidemije COVID-19, ipak nešto niži od prethodnih očekivanja.


Riječka rafinerija


Cijene derivata na europskim tržištima, kao i na hrvatskom, više od cijena sirove nafte na svjetskim burzama, definirat će odnos ponude i potražnje derivata u idućim mjesecima, zbog čega se ne očekuje bitnije pojeftinjenje čak i ako cijena nafte bude dodatno padala. Do većeg pojeftinjenja nije došlo ni prije mjesec dana, kada se barel nafte prodavao u Europi za svega 75 dolara po barelu, zbog velike potražnje za derivatima.


Prije ruske agresije na Ukrajinu, Rusija je bila jedan od najvećih opskrbljivača derivatima, kao i sirovom naftom, što je, zbog sankcija, velikim dijelom zaustavljeno. Iako u Europi goriva ima dovoljno za pokrivanje potreba tržišta, nema viškova pa se time i cijena održava na konstantno visokoj razini, unatoč blagom padu u zadnjih nekoliko mjeseci.


Proizvodnja derivata u jedinoj preostaloj hrvatskoj rafineriji, onoj riječkoj, pritom će u punom pogonu biti tek sredinom svibnja, prema najavama iz Ine. Do tad će (i to ukoliko rafinerija tada zaista krene s radom punim kapacitetom) opskrba tržišta u potpunosti ovisiti o uvozu i o cijenama na međunarodnom tržištu.


Očekuje se sezonsko povećanje potražnje za gorivom


Na cijene derivata je utjecala i smanjena proizvodnja francuskih rafinerija, zbog štrajkova u proteklim mjesecima, kao i relativno blaga zima u Europi, zbog koje su ljudi više putovali. Pitanje je i kako će se cijene kretati u turističkoj sezoni koja je upravo započela, jer se nakon godina pandemijskih lockdownova očekuje da će ove sezone povećanje potražnje za gorivom, zbog putovanja i zbog prijevoza roba za potrebe turizma, biti izraženo. Budući da se trgovci i veletrgovci žele pripremiti za to povećanje potražnje osiguranjem dovoljnih količina, cijena derivata ostaje relativno visoka.