Promet robe u morskim lukama u prošloj godini dosegnuo je 20,9 milijuna tona, što je za 0,4 posto više nego 2024. godine, iskazuju najnoviji kvartalni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najveći porast pritom se dogodio upravo u posljednjem tromjesečju, kada je taj rast iznosio 4,4 posto ili 5,1 milijuna tona, i to mahom uslijed povećanja prometa kontejnerima dok je promet tekućeg tereta i suhe robe bio manje.

Zamah terminala

Podaci DZS-a upućuju kako je upravo otvorenje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, Rijeka Gatewayja, koji je započeo s radom u rujnu prošle godine, najvećim dijelom pridonio da se trendovi prometa u domaćim morskim lukama zadrži s koliko-toliko pozitivnim predznakom.

– Na terminalu Brajdica u prošloj godini bilježe porast prometa od oko četiri posto, a novi kontejnerski operater Rijeka Gateway u svojim je prvim mjesecima rada ostvario prekrcaj 68.000 TEU-a odnosno oko 700.000 tona roba. Prošlu bih godinu ocijenio uspješnom, ponajprije s fokusa realizacije i završetka svih značajnih infrastrukturnih projekta koje smo bili pokrenuli, a među kojima i novi terminal u Zagrebačkoj obali, koji je počeo s radom prošlog rujna. Zasigurno je da su ti veliki zahvati u prethodnom razdoblju na određen način limitirali i ograničavali obavljanje djelatnosti u riječkoj luci. Valja imati u vidu i da je novom kontejnerskom operateru potrebno određeno vrijeme da se uigra u operacijama na terminalu tako da puni, pravi efekt svega uloženog u riječku luku kroz porast prometa očekujemo u drugom kvartalu ove godine, pa nadalje, kazao je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, prema čijim riječima postoje najave dolaska novih brodara na terminal Jadranska vrata na Brajdici koji će supstituirati količine tereta koje je Maersk prebacio na terminal na Zagrebačkoj obali.

Među pet luka koje ostvaruju 91 posto ukupnog morskog prometa robe, u zadnjem kvartalu prošle godine upravo je riječka luka ostvarila najveći promet robe, i to od 1,45 milijuna tona, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, to je ujedno i najveći porast od čak 31 posto.

Prometni pomaci

Slijedi luka Omišalj s 1,2 milijuna prometa robe ili 13,6 posto manje, zatim Ploče sa 775,4 tisuće tona, ali s velikim porastom prometa od 25,1 posto, dok su luke Split i Bakar u četvrtom tromjesečju imale manji promet robe za 11,6 odnosno 10,2 posto.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ocjenjuje da su tešku i izazovnu godinu, unatoč padu prometa ugljenom i željezne rude na terminalu Bakar, kao i silosa, ipak uspjeli izvući povratkom ro-ro brodova u Rijeku.

– Prekrcaj automobila, kao visokoprofitabilnog tereta i čistog tereta, djelatnost je s kojom smo započeli krajem lipnja prošle godine i zasigurno ćemo je širiti. Poslovne rezultate u zadnjem nam je kvartalu popravio i teret čeličnih ploča, a ostvarili smo i značajan prekrcaj cijevi za potrebe izgradnje novih magistralnih plinovoda Plinacro, kaže Grabovac. Prema najsvježijim informacijama, zaključno s jučerašnjim danom, od lanjskog lipnja do danas Luka Rijeka prekrcano je ukupno 10.157 automobila.

Premda se u posljednjem tromjesečju bilježi nešto manji broj prispjelih brodova, na godišnjoj razini uplov brodova u hrvatske luke bio je veći za 0,7 posto i brojio je 352.573 brodova.

Manje putnika na trajektima i brodovima

Za razliku od roba, putnika u hrvatskim morskim lukama na godišnjoj je razini evidentirano manje, njih 36,1 milijun, što je za 0,3 posto manje u usporedbi s 2024. godinom. U četvrtom tromjesečju prošle godine na trajektima i putničkim brodovima prevezena su 4,4 milijuna putnika, što je za 2,3 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. U usporedbi s istim tromjesečjem, na brodove se ukrcalo i iskrcalo 2,7 posto više osobnih vozila i 3,4 posto manje autobusa. Od ukupnog broja putnika, njih 299 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik. U usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2024. godine to je također pad od 0,8 posto.