ZAGREB – Kakve će biti posljedice zabrane rada trgovina nedjeljom, odnosno koliki će utjecati na BDP u ovoj godini, ali i na proračunske prihode imati plan Vlade da trgovine mogu raditi samo 16 nedjelja u godini, oni koji pripremaju prijedlog nisu izračunali ili taj izračun još nisu spremni podijeliti s javnošću.

Podaci iz sustava fiskalizacije o prometu u maloprodaji po danima u tjednu, koji sugeriraju da se, osim u trgovačkim centrima, nedjeljom ostvaruje najmanji promet u maloprodaji, nisu najsretniji za izvlačenje zaključaka jer u prihode maloprodaje su uključeni i oni koji su i dosad radili nedjeljom i oni čija su vrata bila zatvorena.

Uz to utjecaj zabrane rada nedjeljom neće biti jednak kad su u pitanju, primjerice, maloprodajni lanci u kojima se uglavnom kupuje hrana ili dućani u trgovačkim centrima gdje se kupuje obuća, odjeća, namještaj… Upravo su ti dućani najviše stradali prošle godine prilikom zatvaranja gospodarstva, teško su se oporavljali od pada prometa, a uz to su dobili moćnu konkurenciju – internetsku prodaju. Odluka da trgovine moraju zatvoriti svoja vrata nedjeljom vjerojatno će građane Hrvatske još jače gurnuti prema online kupnji, a prema podacima DZS-a prodaja internetom lani je rasla po stopi od 12,6 posto.

Primjer Mađarske

Veliki dio kupaca zadržao je naviku kupnje iz svog doma, jer je primjerice ove godine u ožujku internetska prodaja u odnosu na prošlu godinu rasla po stopi od 11,4 posto. Osim što trgovine time gube kupce, i država gubi prihode, jer porezi prikupljeni online kupnjom nisu ni blizu, posebice u Hrvatskoj, jednaki porezima u klasičnom obliku trgovine.

Moguće da su koristi od zabrane rada trgovinama nedjeljom veće od eventualnog gubitka prihoda ili smanjenja doprinosa rastu BDP-a, ali zasad ih Vlada nije objavila, niti je podatke o tome dostavila onima s kojima razgovara o izradi Zakona o trgovini.

U toj priči pozicija sindikata je prilično jasna, oni već godinama traže zabranu rada trgovina nedjeljom, a s druge strane trgovci se protive takvoj regulaciji i kažu da ni oni nemaju izračun o utjecaju na BDP i proračunske prihode, jer država ne vodi statistike koje bi takvu procjenu omogućile, ali navode primjere zemalja koje su krenule tim putem.

– Imamo primjer Mađarske koja je zabranila rad nedjeljom pa povukla zabranu. Zabrane su još uvedene, primjerice, u Poljskoj i Crnoj Gori i procjene u tim zemljama govore o padu BDP-a od najmanje jednog postotnog poena. Što se tiče proračunskih prihoda, podaci Europskog vijeća trgovačkih centara kažu da je Amazon u prošloj godini u EU-u online prodao 21,3 milijarde dolara robe, a da je na to platio 2,1 milijardu dolara poreza.

Platiti, a ne zabraniti

U Hrvatskoj čak i oni online trgovci koji su uspjeli dobiti hr domenu, nisu registrirani u Hrvatskoj, nego u nekoj drugoj europskoj državi i tamo plaćaju porez, ističe poduzetnik Denis Čupić, voditelj jednog trgovačkog centra. Što se tiče primjedbi da rad nedjeljom nije adekvatno plaćen, Čupić kaže da se i o tom problemu treba razgovarati, ali da je država umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom možda trebala razmisliti da u Zakonu o radu jasno propiše koliko se rad nedjeljom, bez obzira o kojoj je struci riječ, mora dodatno platiti, a ne samo da se mora više platiti. Upravo su reguliranje plaće za rad nedjeljom, kao i strogo poštovanje slobodnog dana, bili alati koji su državi mogli pomoći da izbjegne klasične zabrane koje će vjerojatno opet završiti na Ustavnom sudu, smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

– Da se jasno reguliralo plaćanje rada nedjeljom, da su to inspekcije strogo nadzirale i kažnjavale ako se zakon nije poštovao, pa već dosad bi mnogi koji rade nedjeljom sami prestali s tom praksom ako ne mogu platiti radnike. Država nije u stanju osigurati poštovanje zakona niti su njezine službe u stanju zaštititi radnike, pa onda ide tu rupu pokrpati novom regulativom, potpunom zabranom rada, kaže Lovrinčević.