Pojam rekategorizacije svakih 10 godina ostavlja prostor da donošenjem i postavljanjem nedefiniranih, a možda i neobjektivnih uvjeta, doslovno ostanemo bez posla, a samim time i jedinog prihoda u mojem slučaju.

Pravila ponovne rekategorizacije nisu jasno definirana i smatram neprihvatljivim da se trajno rješenje o obavljanju ugostiteljske djelatnosti nakon 10 godina jednostavno ukine.

Previše smo uložili u obiteljski posao i još godinama ćemo vraćati uloženo, a ako nam se onemogući normalno poslovanje, ostajemo bez ikakvog prihoda.

Postojeća prava

Ovo je tek jedan od stotinjak pristiglih komentara na novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (ZUD), ali ovog puta ne na javno savjetovanje u resorno ministarstvo, već u – Europsku komisiju.

Pri Komisiji je, naime, putem sustava TRIS u tijeku postupak takozvane notifikacije novog ZUD-a koji je u Hrvatskom saboru prošao prvo čitanje i odmah u javnosti dignuo veliku buru.

I to posebno po pitanju odredbi koje se tiču obiteljskog smještaja poput pitanja suglasnosti suvlasnika stanara, rekategorizacije i definicije iznajmljivača domaćina.

Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja iduće godine, a u međuvremenu treba proći i drugo saborsko čitanje, koje je na čekanju dok se ne provede procedura notifikacije pri Europskoj komisiji.

Svi zainteresirani svoje primjedbe na ZUD mogu u ovo europsko tijelo putem sustava TRIS dostaviti do početka listopada s obzirom da je, kako je vidljivo i na web-stranicama EK-a, donošenje ovog Zakona na čekanju do 6. listopada.

Kroz ovu proceduru nacrti zakona prolaze u slučaju bojazni da uzrokuju neopravdano ometanje slobode zajedničkog europskog tržišta.

Postupak je pokrenut na inicijativu udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) koja je Europskoj komisiji podnijela i službeni podnesak na prijedlog novog ZUD-a, a u kojem traži da Komisija prije usvajanja zakona u Hrvatskom saboru detaljno ispita usklađenost spornih odredbi s pravom Europske unije te od Hrvatske zatraži njihovu izmjenu ili povlačenje, kao u primjeru Portugala i Irske.

Vedran Tomić, predsjednik udruge SMOi, naveo je kako je Portugal, koji je među prvima uveo suglasnost susjeda, već odustao od takvog modela privatnog veta suvlasnika.

Vedran Tomić / Foto Josip Regovic/PIXSELL

– Upravo zahvaljujući stotinama komentara građana Portugala kroz sustav TRIS, Komisija je reagirala i izdala mišljenje o neusklađenosti portugalskog nacrta zakona s europskim pravom te je Portugal morao izmijeniti zakon i zaštititi već izdane dozvole.

U ovoj je zemlji stoga uveden sustav po kojem vlasnici stanova u zgradi mogu međuvlasničkim ugovorima dogovoriti iznajmljivanje u zgradama, ali samo za potpuno nove nekretnine i nova rješenja, dok se postojeća rješenja mogu ukinuti samo iz objektivnih razloga kao što je, primjerice, slučaj opetovanog nepoštovanja kućnog reda. Ali i tada se provodi poseban postupak mirenja koji traje nekih dvije godine, kazao je Tomić.

Konkretni problemi

Dodajući kako je Portugal prešao na sustav u kojem javne vlasti, dakle općine ili gradovi, mogu donijeti zabrane o ograničavanju broja kreveta za pojedine mikrolokacije poput gradskih četvrti, ukazao je kako ni u jednoj zemlji nema ograničenja na razini cijele države.

Na isti je način kroz sustav TRIS i Irska, kaže, postigla prilagodbu spornih odredbi prije nego je zakon uopće stupio na snagu.

Tomić je pojasnio i kako je smisao postupka notifikacije zakona u Europskoj komisiji da zainteresirane strane, a u ovom su slučaju to zasigurno iznajmljivači, opišu konkretnu situaciju, odnosno problem koji će im donijeti sporno zakonsko rješenje.

– U slučaju novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti to može biti pitanje zbog čega netko ne može dobiti rješenje o iznajmljivanju za nekretninu koja je u vlasništvu none ili nonića, dok može za nekretninu koja je u vlasništvu sina ili kćeri.

Ili zašto netko tko živi u Rijeci, a ljeti na Pagu iznajmljuje obiteljsku starinu i tamo boravi cijelu sezonu, nije domaćin, znamo da zakonodavac pojam domaćina vezuje uz istu županiju.

Ili zbog čega se u zgradi može obavljati djelatnost odvjetničkog ureda ili dentalne ordinacije, ali ne i iznajmljivati, dodao je predsjednik SMOi-ja.

Nesklad s europskom pravnom stečevinom

U ovoj udruzi iznajmljivača ukazuju, uz ostalo, i da prijedlog Zakona nije u skladu s europskom pravnom stečevinom i europskim načelima koja kažu da zakonski uvjeti poslovanja moraju biti nediskriminirajući, opravdani i razmjerni, a svaka promjena propisa mora dokazati da je nužna i proporcionalna cilju.

Naime, sama država u vlasništvu ima više od 1.500 stanova koji nisu u funkciji, dok se za program priuštivog stanovanja u ovoj godini prijavilo tek 1.315 obitelji. Isto tako, između 2011. i 2021.

Hrvatska je izgubila više od 413.000 stanovnika, dok je broj privremeno nenastanjenih stanova porastao za 43 posto te danas prelazi 350.000.

Stoga je, kažu, neopravdano ukidati dozvole za turistički najam obiteljskom smještaju.

Buran jesenski nastavak rasprave

Da će jesen donijeti nastavak burne rasprave oko ograničavanja iznajmljivanja pokazuje i ljetošnja najava dubrovačkog gradonačelnika i saborskog zastupnika HDZ-a Mate Frankovića koji je najavio kako će putem svojih amandmana predložiti zakonska rješenja kojima bi se onemogućio kratkoročni turistički najam u stambenim zgradama sve dok vlasnici ne provedu postupke izmjene građevinske i uporabne dozvole te ne usklade namjenu objekta s djelatnošću koju obavljaju.

U svojoj objavi je, uz ostalo, naveo kako oni koji su pokupovali brojne stanove u stambenim zgradama te ih, koristeći drugi zakonski okvir, iznajmljuju kao smještaj za kratkoročni najam, zaobilaze prostorno-planske akte jedinica lokalne samouprave.