Crne prognoze

Nova gospodarska kriza prijeti Europi i Hrvatskoj

Branko Podgornik



ZAGREB Tek što je počeo izlaziti iz najveće ekonomske krize u posljednjih 80 godina, svijet se na kraju kolovoza pobojao od ulaska u novu. Oporavak do krize osjetno se usporava, osobito u Americi i zemljama eurozone, pa je MMF još u lipnju smanjio prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu, a prošlog vikenda je najavio da će u redovitom izvješću u rujnu dodatno srezati očekivanja. Taj smjer događaja mogao bi ugroziti i ekonomski oporavak Hrvatske.


Šefica MMF-a Christine Lagarde nastoji biti optimistična, pa je prošlog vikenda odbacila strahove da svijet ide u novu krizu. No, priznala je kako se svijet nalazi u »novoj opasnoj fazi« – nakon kolovoškog probijanja gornje granice vanjskog zaduživanja SAD-a i zebnje zbog širenja krize javnog duga u zemljama eurozone, što je prouzročilo pad dionica na svjetskim burzama za 10 do 20 posto.


– Nužna je odlučna akcija koja će potaknuti povjerenje potrebno za uravnoteženje globalnog rasta. Moramo djelovati odmah, rekla je Lagarde, iako je prostor za akciju danas »znatno uži nego 2008. godine«. Vlade bi trebale financijskim injekcijama potaknuti rast gospodarstva, kao što je to bilo prije tri godine. No, one su se u međuvremenu jako zadužile, pa su danas, prema riječima Lagardeove, pred teškom misijom: moraju dugoročno smanjivati javni dug, a istodobno paziti da time kratkoročno ne naruše gospodarski oporavak.




Još ne možemo reći jesmo li pred novom krizom, ali sigurno smo pred stagnacijom, procjenjuje dr. Ljubo Jurčić. Treba proći, kaže, nekoliko kvartala da bi se vidjelo hoće li se stagnacija pretvoriti u krizu, ili će to biti samo usporavanje ekonomskog rasta. Problem je što su prognoze za iduću godinu još lošije nego za ovu, upozorava Jurčić.


– Hrvatski se izvoz donekle oporavlja, ali bi ga sada moglo pogoditi smanjenje narudžbi iz Italije i Njemačke. To može smanjiti i priljev stranih turista iz tih dviju zemalja, upozorava Jurčić. Prema podacima DZS-a, njemački i talijanski turisti ostvare najmanje 35 posto svih noćenja stranaca u Hrvatskoj. »Zbog svega toga, ako ne bude snažnijih mjera na državnoj razini, Hrvatska bi iduće godine mogla doživjeti novi pad gospodarstva«, boji se Jurčić.