Kruha, od kojeg smo se, zbog prevelikih konzumiranih količina, i do sada debljali, lani smo pojeli za dva kilograma više nego u 2009. godini, odnosno 76,2 kilograma ukupno po članu kućanstva, što je čak deset kilograma više od ukupne količine pojedenog povrća, ne računajući krumpir, kojeg također jedemo u velikim količinama, četrdesetak kilograma godišnje po članu kućanstva.
Nema do »prasice«
Mesa jedemo podjednako, oko 65 kilograma ukupno »po glavi«, no pritom je, u odnosu na 2009. godinu, značajno porasla konzumacija svinjetine, najjeftinijeg mesa, kojeg je svaki član prosječnog hrvatskog kućanstva lani pojeo četiri kilograma više nego godinu ranije, odnosno ukupno 20 kilograma. Manje se zato jelo boljeg mesa – teletine, govedine, janjetine i jaretine pogotovo.
Nešto više nego 2009., lani smo pojeli i mesa peradi, također jeftinijeg od ostalog, dok jednako jedemo, petnaestak kilograma godišnje, suhomesnatog, salama i pašteta. Makar ribe imamo, ali nje jedemo upola manje od suhomesnatog, tek 7,5 kilograma godišnje po stanovnku.
– Kruh nas je do sada debljao pa će se to vjerojatno događati i dalje, a epidemija debljine će poprimati još veće razmjere. Nisam ekonomist, i zato pitanje o povezanosti lošeg standarda s lošom prehranom ne mogu komentirati, no mogu pretpostaviti da veze ima. Što manje novaca – više kalorija, ilustrativan je dr. Jozo Jelčić, endokrinolog iz Centra za debljinu pri KBC-u Zagreb.
Preživljavati, ali voziti
Na hranu i bezalkoholna pića hrvatsko kućanstvo je u prošloj godini, već tradicionalno, potrošilo najveći dio primanja – 32,13 posto. Na hranu se potrošilo 22.283 kuna, dakle 1.856 kuna na mjesec, a izdaci za stanovanje i potrošnju energenata porasli su sa 14,39 posto u 2009. godini na 14,93 posto lani, što znači da samo na hranu i režije, bez telefona, izdvajali polovinu ukupnih izdataka. Na odjeću i obuću smo zato lani davali manje – 6,37 posto ukupih izdataka, odnosno na to smo trošili najmanje od 2005. godine naovamo. Značajno nam je zato poskupio prijevoz. Sa potrošenih devet tisuća kuna na prijevoz po kućanstvu, to je treća najskuplja stavka u našim kućnim budžetima, odnosno 636 kuna skuplja negoli godinu prije, 2009. Za kupnju vozila lani smo dali manje, no zato nas je održavanje vozila koštalo 530 kuna više, ukupno 6.408 kuna. Čini se da i dalje, dok god ide, popravljamo staro kako ne bismo morali kupovati novo. Na telefoniranje je kućanstvo lani potrošilo podjednako kao i godinu prije, 3.845 kuna , a na rekreaciju i kulturu 4.195 kuna, odnosno 372 kuna manje nego u 2009. godini. Manje smo trošili i na obrazovanje, svega 643 kune u cijeloj godini, kao i na ugostiteljske usluge i smještaj. Štedjeli smo, kažu podaci, i na proizvodima i uslugama za osobnu njegu.
Investicije u kuću, stan i imovinu lani su nam iznosile 5.844 kune, što je za čak dvije i pol tisuće kuna manje manje negoli što smo u 2009. godini trošili na veće popravke i radove u stanu. Zato nam je na otplate kredita odlazilo 1.100 kuna više nego godinu prije, odnosno nešto malo manje od sedam tisuća kuna po kućanstvu ukupno.
