Njemačka kompanija HHLA iz Hamburga, koja upravlja trećom najvećem lukom u Europi, uložit će u sljedećih nekoliko godina oko milijardu eura u razvoj logistike u luci u Trstu, koja će tako postati glavno uporište za pomorsko-željeznički promet između Europe i Dalekog istoka, objavili su talijanski mediji.

Iako se pisalo o mogućnosti da u tršćansku luku svoj kapital uloži Kina – s kojom je Italija lani potpisala sporazum o pristupanju projektu »Jedan pojas, jedan put« osmišljenom u Pekingu radi prometnog povezivanja azijskog diva i Europe – daleko od očiju javnosti dogodio se obrat, nakon kojeg je u prvi plan istrčala njemačka kompanija.

Preciznije, Hamburger Hafen und Logistik (HHLA) sklopio je sporazum s građevinarom Icon Spa i teretnim prijevoznikom Francesco Parisi Spa, prema kojem će do kraja godine postati većinski vlasnik (50,01 posto) logističke platforme kod tršćanske luke. Ta je platforma jedan od najvećih projekata u Italiji u posljednjih deset godina i djelomice je završena. Trebala bi se proširiti s 12 na 24 hektara, a gradila bi se u tri faze tijekom pet godina.

Razvoj Trsta

Zahvaljujući povezanosti Trsta sa željeznicom, sve obilnija roba iz Dalekog istoka mogla bi se otpremati na odredišta u ostatku Europe, kao i u obrnutom smjeru.

– Tom investicijom HHLA se pozicionira u rastućem tržištu Jadrana, čiji strateški položaj nudi goleme mogućnosti za razvoj, objavila je njemačka kompanija potkraj rujna. Napominje da će Trst i njegova luka postati njezino treće uporište izvan Hamburga, jer je već investirala u luke u estonskom Tallinu i ukrajinskoj Odessi.

Talijani očekuju da će taj projekt znatno ubrzati razvoj zanemarenog Trsta i sjeveroistočnog dijela zemlje. Na svečanosti prigodom potpisivanja sporazuma 30. rujna, talijanski ministar gospodarstva Stefano Patuanelli ocijenio je da sporazum s HHLA »predstavlja povijesnu priliku«. Slično razmišlja uprava hamburške kompanije, koja je Trst opisala kao »vrata u srednju i istočnu Europu«.

– Investicija je strateško širenje naše postojeće lučke i intermodalne mreže. Terminal nam daje mogućnost da aktivno oblikujemo nova i mijenjajuća kretanja tereta te da naglasimo našu ambiciju za rast u međunarodnim razmjerima, naglasila je Angela Titzrath, predsjednica uprave HHLA. Kompanija na svojoj mrežnoj stranici kaže da postoji mogućnost daljnjeg proširenja kapaciteta terminala u Trstu.

U medijima nema puno odgovora na pitanje što je u posljednjih godinu dana omogućilo Nijemcima da pretrče Kineze u utakmici za Trst. Predsjednik uprave tršćanske luke Zeno D’Agostino zagonetno je rekao da »Kinezi nisu ovdje, jer su Nijemci možda bili bolji u pregovorima«. Međutim, američki i europski mediji proteklih su godinu i pol pisali da je Italija bila izložena velikim pritiscima Sjedinjenih Država i europskih prijestolnica da odustane od kineskih ponuda. Neki tvrde da je službeni Rim pod tim pritiscima i popustio, a projekte s Kinom stavio u drugi plan.

Sukobi oko luke

Potaknuta činjenicom da njezino gospodarstvo već dva desetljeća stagnira, Italija je u proljeće prošle godine, kada je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio Rim, pristupila inicijativi »Pojas i put«, toj suvremenoj inačici Puta svile. Europske prijestolnice i Washington bili su šokirani. Italija je jedina od najvećih sedam ekonomija u svijetu (skupina G7) koja je pristupila kineskom projektu – zajedno sa stotinjak ostalih zemalja.

Američka administracija je otvoreno izrazila nezadovoljstvo potezom Rima, a državni tajnik Mike Pompeo je upozorio Italiju da ne ulazi u velike poslove s Pekingom, tvrdeći da je Kinezi žele »iskoristiti za svoje ciljeve«. Dok u SAD-u traje izborna kampanja, slične poruke protiv ekonomskih projekata s Pekingom državni tajnik Pompeo ponovio je još snažnijim tonom prošloga tjedna, kada je uz Italiju i Vatikan posjetio Grčku i Hrvatsku, a prije toga i na turneji po državama srednje Europe.

Pompea je u kritikama na račun talijanske vlade, kada je iskazala težnju za snažniju ekonomsku suradnju s Kinom, podržao i Matteo Salvini, čelnik oporbene populističke Lige, tvrdeći da će Italija »postati kineska kolonija«.

Zeno D’Agostino ne otklanja mogućnost geostrateških sukoba oko tršćanske luke. Smatra da je njemačka investicija zapravo europski odgovor na učestale gospodarske inicijative Pekinga. Kinezi su već uzeli u koncesiju grčku luku Pirej.

– Cjelovita primjena Puta svile ne završava inicijativom ‘Pojas i put’, koju su oblikovali Kinezi. Dosad je nedostajala snažna europska vizija, koja bi integrirala i izbalansirala točke gledišta i interese iz Azije, rekao je D’Agostini. Prvi čovjek tršćanske luke sugerira da europska vizija sada postoji i da tom hamburškom investicijom zanemareni »Trst ponovo otkriva prirodni središnji i sjeverni europski bazen, koji je njegovu slobodnu luku u prošlosti učinio velikom«.

Washington protiv suradnje saveznika s Kinom

Brojne članice NATO-a u južnoj i srednjoj Europi pohrlile su proteklih godina u suradnju s Kinom u želji da ubrzaju svoj gospodarski razvoj. Washington nastoji svoje saveznike odvratiti od strateških projekata s azijskim divom, obrazlažući to sigurnosnim razlozima. Posebice želi spriječiti vodeću svjetsku telekomunikacijsku kompaniju Huawei u gradnji mreže 5G u europskim zemljama, tvrdeći da kineska tvrtka špijunira svoje korisnike u korist Kineske komunističke partije – što Huawei žestoko niječe, napominjući da nitko nije predočio bilo kakav dokaz za to.