Standard& Poor's je smanjenjem rejtinga Vladu doveo u situaciju da reže ono na čemu je temeljila rast. Tržišta nisu jučer burno reagirala na pad hrvatskog kreditnog rejtinga, jer je prinos na desetogodišnje obveznice porastao s 4,7 na tek 4,9 posto
ZAGREB - Samo dva tjedna nakon što je Sabor usvojio proračun za 2013., Vlada mora osmisliti njegove izmjene i smanjiti državnu potršnju. Hrvatska će tako u 2013. godini imati rebalans proračuna ranije nego ikada dosada, iako su se dosadašnjih godina korekcije događale i u travnju ili svibnju. Zbog snižavanja kreditnog rejtinga, Vlada planira smanjiti potrošnju, odnosno minus u državnom proračunu za 2013. godinu a po svemu sudeći najveća žrtva bit će kapitalne investicije i to za najmanje dvije milijarde kuna.
U rebalansu ovogodišnjeg proračuna investicije su, kako bi se pronašlo dovoljno novca za isplatu plaća, srezane za 400 milijuna s time da je Vlada smanjenje ulaganja za još 556 milijuna kuna objasnila time da se radi o projektima koji se financiraju iz eu-fondova i da njihova relizacija kasni. U 2013. investicije iz državnog poračuna i poduzeća koja su uključena u konsolidirani proračun (Hrvatske vode i Hrvatske ceste) morati pasti za dvije ili čak 2,5 milijardi kuna, otkriva naš izvor iz Vlade.
Pad prihoda
On napominje da zbog pada rejtinga Vlada mora za barem dvije milijarde kuna srezati deficit konsolidirane države, te da prostora na drugim stavkama nema.
– Možemo još malo rezati materijelne izdatke ili intelektualne usluge, već smo planirali smanjenje troškova zaposlenih za 2,3 milijarde kuna, a odluka Vlade je da mirovine ne dira. Na žalost, jedini prostor je ostao na investicijama, objašnjava nam visoki izvor iz Vlade, ali dodaje da će se konačna odluka donijeti u sljedećim tjednima. Kako će zbog pada investicija Vlada morati korigirati svoje prognoze o gospodarskom rastu koji je planiran na 1,8 posto, to znači da će pasti i proračunski prihodi.
U raspravi oko toga kako će država namaknuti novca za zaduženje od gotovo 28 milijardi kuna u sljedećoj godini ponovno je postala aktualna narodna obveznica o kojoj je ministar financija Slavko Linić govorio na početku mandata. Na upit o mogućem izdavanju narodnih obveznica, Linić je jučer odgovorio da se o tome sada »razmišlja još više i intenzivnije«. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da je narodna obveznica jedan od mogućih izvora financiranja, da bi ona građanima mogla biti interesantna, s obzirom na nešto višu kamatnu stopu nego u bankama.
– Ako moramo smanjiti investicije iz proračuna to znači da ne možemo planirati rast veći od jedan posto, a i to je pitanje s obzirom da će i privatni sektor puno opreznije investirati ako mu budu rasle kamate. Zbog svega toga morat ćemo smanjiti i plan o proračunskim prihodima i to za barem 500 milijuna kuna, pojašnjava naš sugovornik iz Vlade.
Taj začarani krug na kraju znači da će država kako bi smanjila deficit, srezati investicije za 2,5 milijardi, onda će to imati negativan učinak i na gospodarski rast, pa će za 500 milijuna pasti i prihodi, što će na kraju dovesti do toga da je minus u konsolidiranom proračunu manji za dvije milijarde kuna, odnosno da se sa 13,3 milijarde pada na nešto više od 11 milijardi.
Plan rezanja
Za sljedeću su godinu iz proračuna, uključujući i investicije uz pomoć europskih fondova, planirani kapitalni izdaci od 6,685 milijardi kuna, a uz ulaganja HC i Hrvatskih voda penju se na 11,22 milijarde kuna. Rezom od 2,5 milijarde kuna te će se investicije smanjiti za gotovo za jednu četvrtinu.
– Investicije će se rezati ovisno o tome što je izvor njihova financiranja. Nećemo rezati one koje se financiraju iz europskih fodnova, niti one za koje smo dobili kredit EBRD-a, a prve bi mogle otpasti investicije za koje su planirani krediti komercijalnih banka, pojašanjava naš izvor.
Tako je, rezigniran je naš sugovornik, Standard& Poor’s smanjenjem rejtinga Vladu doveo u situaciju da reže ono na čemu je temeljila rast.
Rezanjem investicija rasta biti neće, poručio je na sinoćnjem božićnom domjenku HNS-a predsjednik te stranke i donedavni potpredsjednik vlade Radimir Čačić. Ustvrdio je da Hrvatskoj zvijezda vodilja ne mogu biti rejting agencije, ali da je očito i to dobro ako druge zvijezde vodilje nema. Čačić u rast gospodarstva u 2013. vjeruje.
– Da nisam po prirodi optimist ne bih ni sudjelovao u radu ove stranke i ove Vlade ni jučer, ni danas, a sutra – vidjet ćemo, kazao je Čačić koji je time ostavio mogućnost svog kasnijeg angažmana u Vladi.
– Nisu vrednovali naše napore u smanjenju deficita za ovu i sljedeću godinu, iako nismo značajno odstupili od planova. Slijepo su se držali zakona o fiskalnoj odgovornosti koji nam je ostavila prošla Vlada zajedno s deficitom od 15 milijardi kuna i još desetak milijardi kuna obveza koje nisu ušle u javni dug, a trebale su, ljuti se naš sugovornik.
Dobre reakcije
Tako su prve reakcije koje se mogu vidjeti kroz prinose na obveznicu pokazale da je tržište već ukalkuliralo viskorizičnost državnih papira ili da ocjene rejting angencije nisu jedino na osnovu čega investitori donose odluke o ulaganja. Ipak, naš sugovornik priznaje da je takav rasplet dijelom i posljedica smirenja na europskom tržištu zbog intervencija Središnje europske banke posljednjih mjeseci što je smanjilo prinose i kamate i na obveznice brojnih europskih zemlja kojima su također smanjeni rejtinzi.
