HZZ

Nestalo više od 17 tisuća radnih mjesta, nezaposlenih 25 tisuća više

Jagoda Marić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Prosječna plaća je u listopadu ove godine bila realno za 2,2 posto veća nego lani, što je posljedica toga da posao puno više gube ljudi s nižim primanjima



Hrvatska je u studenome ove godine imala 17.277 zaposlenih manje nego u istom mjesecu prošle godine, a broj registriranih nezaposlenih je za 25.780 veći nego lani, podaci su to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji dijelom otkrivaju kako je epidemija koronavirusa utjecala na tržište rada, a samim time i na živote građana Hrvatske.


U studenome prošle godine, kad je Hrvatska još uvijek zbrajala rezultate dobre turističke sezone i kad građani nisu ni razmišljali o koronavirusu na burzi rada bilo je prijavljeno 128.450 ljudi, a kroz studeni ove godine u prosjeku ih je bilo 154.168.


Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jučer je na burzi rada bilo 158.075 nezaposlenih, odnosno šest tisuća više nego u prethodnom mjesecu i 26 tisuća više nego u prosincu 2019. godine.


Žene bez posla




Očekivano, radna mjesta najviše su nestala u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je u godini dana, kad je riječ o pravnim osobama, izgubila 17.328 radnih mjesta, što je više od 20 posto, odnosno svako peto radno mjesto.


Puno više radnih mjesta su u toj djelatnosti gubile žene, jer je njih u studenom ove godine deset tisuća manje zaposleno nego ih je bilo lani u istom mjesecu. Nestalo je i više od dvije tisuće radnih mjesta, što je oko jedan posto i u najvažnijoj grani – prerađivačkoj industriji, te oko tri tisuće radnih mjesta u trgovini.


Gubila su se radna mjesta i u ostalim djelatnostima. Lani je, primjerice, u građevinarstvu broj zaposlenih, prema podacima DZS-a, porastao za 5.375, odnosno za 5,7 posto i sada pravne osobe u tom sektoru imaju 98.944 zaposlena.


S druge strane podaci DZS-a kažu da je prosječna plaća u Hrvatskoj rasla i u studenome ove godine, što zapravo nije iznenađenje jer su poslove gubili radnici s nižim plaćama, pa je onda to imalo utjecaja i na konačni prosjek koji raste sve da su zaposlenima s većim dohotkom plaće i ostale iste.


Državne potpore


Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome pravnim osobama za listopad ove godine bila 6.756 kuna, što je nominalno više za 0,1 posto, a realno niže za 0,3 posto u odnosu na prošli mjesec, ali je realno za 2,5 posto veća nego lani u istom mjesecu.


Kad se gleda prosječna plaća za razdoblje od siječnja do listopada ove godine, ona je realno za 2,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine.


Medijalna neto plaća u listopadu je bila 5.776 kuna, što znači da polovina građana još uvijek prima plaću nižu od tog iznosa. Uz to čak jedna četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj još uvijek ima i ispod pet tisuća kuna neto plaće, odnosno prima plaću d 4.412 kuna.


Znači u listopadu je od milijun i 533 tisuće zaposlenih njih više od 383 tisuće imalo plaću koja nije prelazila iznos od 4.412 kuna, a barem trećina njih je tu plaću dobila zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta i mjeri za skraćivanje radnog vremena.