Ako Vlada nešto ne pokvari i ako bude lijepo vrijeme, možda se i zadržimo u plusu – to je otprilike zaključak koji bi se mogao izvući iz odgovora ekonomista koje smo pitali da prokomentiraju najave rasta BDP-a od 0,5 posto u prvom kvartalu, te hoće li se taj rast održati.

   Ljubo Jurčić, profesor, te predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, kaže da je naznaka rasta u prvom kvartalu tek »normalno ljuljanje« nakon 15-postotnog pada tokom krize, a ne posljedica aktivne ekonomske politike.

   – Pali smo bitno, sad smo na toj stepenici od minus 15 posto u odnosu na 2008. i ljuljamo se. I sad to može biti plus ili minus 0,5 posto, i to ako Vlada ne bude radila neke radikalne poteze. Točnije, ako bude radila radikalno pozitivne poteze, onda možemo već od 2015. očekivati izlazak iz krize, a ako radi radikalno negativne poteze, onda oporavka neće biti, tumači Jurčić.

   Napominje da slijedi treći kvartal koji je za naše gospodarstvo jako bitan, koji je najveći, a on, kaže, ovisi o klimi, jer ono što nosi hrvatsko gospodarstvo su poljoprivreda i turizam, pa konačan rezultat ovisi o trećem kvartalu i o eksternim faktorima. Ako dakle ne bude bilo nekih ekstremnih poteza Vlade i neke kataklizme u okruženju, ljuljat ćemo se na oko plus/minus jedan posto, a onda sve ovisi o klimi, zaključuje Jurčić.

   Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ističe da je, unatoč boljim ekonomskim pokazateljima koji su zabilježeni u prvom tromjesečju ove godine, domaća potražnja i dalje niska te će konačni učinci na BDP tijekom cijele 2014. bitno ovisiti o izvozu, što znači o daljnjem oporavku EU, posebice eurozone, koji je izuzetno neujednačen, ali i o (neizvjesnoj) ekspanziji u drugim svjetskim gospodarstvima.

   Ovisit će, kaže, i o rješavanju situacije u Ukrajini te odnosu EU s Rusijom, što Hrvatsku može i direktno pogoditi, potom o uspjehu ovogodišnje turističke sezone, što znači naklonosti vremenske prognoze, o eventualnoj boljoj situaciji u građevinarstvu i na domaćem tržištu nekretnina, uz pretpostavku da fiskalna politika ne izazove nove šokove i nepovoljne učinke na pad cijena i potražnje za nekretninama, kao i o visini uvoza čijim povećanjem dolazi do negativne korekcije svih pozitivnih promjena na ekonomski rast.

   Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije kaže da je riječ tek o procjeni, pa treba pričekati konkretne podatke, i to bar za dva kvartala, dakle za prvi i drugi, da bi se moglo donositi ozbiljnije zaključke o oporavku. No, porasla je, kaže, industrijska stopa, a općenito se očekuje stabilizacija u ovoj, te eventualno rast u idućoj godini.