Prošlo doba socijalnog mira

Neizbježan nepopularan potez: Poskupljenje struje i plina početkom 2012.

Bojana Mrvoš Pavić

Prema industriji koja struju plaća neznatno jeftinije od kućanstava izborni pobjednici bit će blagi, no ne i prema kućanstvima koja plaćaju jednu od najnižih cijena u Europi



ZAGREB Jedan od nepopularnijih poteza koji će izborni pobjednici morati povući u narednoj godini, i to vrlo skoro, svakako je poskupljenje energenata – struje i plina. Ova je godina bila izrazito sušna u Europi, što je podiglo cijenu električne energije na tržištu, a HEP natjeralo da 16-postotni manjak proizvedene struje u hidroelektranama namiri proizvodnjom u termoelektranama.


Do kraja ove godine struja neće poskupljivati, kazao je još u rujnu prvi čovjek HEP-a Leo Begović, no sve nakon toga ovisi o cijenama kretanja energije na svjetskom tržištu, dodao je.   

Upola manja dobit


HEP-u se polako »tope« zalihe akumulirane tijekom prošle, hidrološki bogate godine. Zahvaljujući lanjskoj godini, prvo je polugodište ove godine zaključio s neto dobiti od oko 544 milijuna kuna, no kako je i to gotovo upola manja dobit nego u istom razdoblju 2010. godine, nova će vlast, želi li HEP sačuvati od većih potresa, morati amenovati poskupljenje. Kako se može neslužbeno čuti, izborni pobjednici određene su poteze već pripremili, svjesni činjenice da je vrijeme jeftinih energenata, nažalost, iza nas. Prema industriji, koja struju plaća tek neznatno jeftinije od kućanstava, bit će, kako najavljuju, blagi, no čini se da je samo pitanje dana kad će prestati štititi cijenu za kućanstva.



Nema nikakve dileme da nas očekuje poskupljenje energenata, prvenstveno zato što je dosadašnja vlast, umjesto da energente postupno poskupljuje svake godine za tri, četiri posto, kupujući socijalni mir to odgađala, zanemarujući troškove proizvodnje energije. Nova će Vlada, u nekoliko poteza, to morati promijeniti, i struju postupno poskupjeti za 30 posto – ističe Ivica Toljan iz Hrvatskog operatora tržišta energije, nekadašnji član uprave HEP-a.





  »Morat ćemo pronaći način da struja za industriju bude povoljnija nego sada, jer ćemo industriju općenito teško sačuvati ako joj ne smanjimo troškove«, kaže ekonomist Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a. Na upit hoće li nova vlada početi izjednačavati cijenu električne energije za kućanstva s tržišnima, što nam se najavljuje, ali i odgađa godinama, odgovara kako je sada teško predvidjeti kakve će korekcije biti. Neće se dogoditi nikakve dramatične promjene, kaže pak budući potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, no o eventualnim poskupljenjima sada, »iz rukava«, dodaje, ne može govoriti. Ono čega je svjestan i Grčić, jest činjenica da kućanstva u Europi plaćaju struju bitno skuplje od industrije, što u Hrvatskoj nije slučaj.   

Rast cijena u Europi


Prema najnovijim podacima Eurostata, cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je među najnižima u Europi, u rangu cijene kakvu plaćaju građani u Bugarskoj, Rumunjskoj i BiH, Estoniji i Letoniji. Kilovatsat plaćamo 0,11 eura, dok je prosječna cijena u 27 zemalja EU 0,18 eura, dakle 60 posto viša! S druge strane, industrija u EU struju plaća 0,11 eura po kWh, u Hrvatskoj 0,09 eura. Danska kućanstva, primjerice, struju plaćaju triput skuplje negoli hrvatska, dok je cijena za industriju tamo ista kao i kod nas.


  Kad je plin u pitanju, u EU-27 prosječna cijena za kućanstva iznosi 0,05 eura po, preračunato, kilovatsatu, za industriju pak 0,03 eura. Hrvatska, BiH i Srbija jedine su države u Europi u kojima kućanstva plaćaju plin manje od industrije, u Hrvatskoj 0,038 prema 0,04 eura. Od početka 2010., do polovine ove godine cijene plina za kućanstva rasle su u svim EU-članicama, u prosjeku za sedam posto, za industriju pak gotovo 13 posto. Struja je industriji poskupjela za prosječnih pet, a kućanstvima za prosječnih sedam posto.