Prije Hrvatske obrazložena mišljenja o toj direktivi donijelo je devet parlamenata, odnosno prikupljeno je 18 glasova za stopiranje propisa koji je trebao uvesti pravo jednake plaće za jednak rad
Zahvaljujući glasovima saborskog Odbora za europske poslove radnici koje poslodavci šalju na rad u neku drugu članicu Europske unije neće ostvarivati pravo na jednaku plaću kao i radnici u zemlji primateljici. Odnosno, građevinski radnik neke domaće firme koja, primjerice, posluje u Njemačkoj i dalje će primati hrvatsku plaću, a ne onakvu kakvu prima njegov njemački kolega. Odluka Odbora za europske poslove, naime, bila je odlučujuća da direktiva Europske komisije dobije »žuti karton«, što znači da je vraćena na doradu. Prije Hrvatske obrazložena mišljenja o toj direktivi donijelo je devet parlamenata, odnosno prikupljeno je 18 glasova za stopiranje propisa koji je trebao uvesti pravo jednake plaće za jednak rad. S odlučujuća dva glasa Hrvatske direktiva je dobila »žuti karton«, a svojom odlukom Hrvatska se priklonila istočnom bloku zemalja, odnosno Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Sa zapada Europe tom se bloku pridružila jedino Danska. Evidentno je da je hrvatski glas bio presudan da se direktiva, jedan od elemenata platforme EK protiv rada na crno, vrati na doradu jer je dobila negativnu ocjenu trećine parlamenata članica EU-a. Narušavanje konkurentnosti
Prema riječima Gordana Jandrokovića, predsjednika Odbora za europske poslove, to se tijelo u takvoj situciji našlo prvi put u povijesti. A i odluku smatra povijesnom jer će ona imati izravne posljedice na poziciju EK koja će direktivu najvjerojatnije morati povući iz procedure i predložiti novu ili ovu dodatno objasniti kako bi u novoj proceduri parlamenti svih 28 članica dali svoj stav. – Direktivom se pokušalo uvesti pravilo da radnici iz jedne članice koji dolaze raditi u drugu članicu moraju biti plaćeni po standardima tih razvijenih zemalja. Dakle, ako radnik iz Poljske, Češke ili Hrvatske ode raditi u Njemačku, tada bi plaća tog radnika trebala biti jednaka plaći njemačkog radnika. Naizgled je to jako dobro i bilo bi pravedno, međutim, to bi narušilo konkurentnost hrvatskih poduzeća i onih iz jugoistočne i istočne Europe koji grade na zapadnim tržištima i naša poduzeća i radnici više ne bi mogli na taj način raditi u tim zemljama – izjavio je Jandroković, dodajući kako je prema statistikama riječ o 27 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj.
Posljedice kod nas
Da Vlada treba zaštititi svoje građane te da će posljedica odbijanja ove direktive biti pogubna za domaće tržište rada, smatra Mirando Mrsić, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Članovi tog odbora sudjelovali su na jučerašnjoj sjednici Odbora za europske poslove, a Mrsić navodi kako se odbijanje direktive skriva iza načela supsidijarnosti, a zapravo Vladi odgovara nered na tržištu rada. – Dolazit će nam radnici iz zemalja s nižom cijenom rada. To će izazvati posljedice na domaćem tržištu – veli Mrsić, ističući kako je direktiva trebala spriječiti socijalni damping, a jučerašnjom odlukom Hrvatska se priklonila zemljama Višegradske skupine. – Katastrofalno je pritom da Vlada o ovom pitanju nema stav jer »nemaju dovoljno informacija« – veli Mrsić. Naime, na tematskoj sjednici njegova odbora o pravima izaslanih radnika prije desetak dana, resorno ministarstvo nije izrazilo nikakav stav. To se ponovilo i jučer.
No, Jandroković navodi kako je njegov Odbor jednoglasno odlučio »da je ovakva direktiva štetna za Hrvatsku, da je suprotna interesima Hrvatske, naših radnika i kompanija i zato smatramo da tu direktivu Europska komisija treba izmijeniti«.
