U trgovini će se gotovo ista situacija, kakva je bila proteklog vikenda kad trgovine nisu radile dva dana zaredom zbog Dana pobjede i neradne nedjelje, dogoditi sredinom studenoga, kad će neradni dan biti subota 18. studenoga zbog državnog blagdana, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Prva situacija u kojoj većina trgovina nije radila dva dana zaredom dio je građana zatekla nespremnima, pa smo u nedjelju kad je dio prodavaonica bio otvoren svjedočili popriličnim gužvama.

Budući da se do sredine studenoga ništa neće promijeniti, treba se nadati da će se građani dotad pripremiti na novi režim rada, posebice u turističkim mjestima, jer će trgovci 16 radnih nedjelja »ispucati« za vrijeme turističke sezone.

Podsjetilo je to mnoge na zatvorena prodajna mjesta i redove pred trgovinama u vrijeme bivše Jugoslavije, pa uz kritike Vladi da Hrvatsku vraća u komunizam, ističu da ostali dani u tjednu ne mogu nadomjestiti gubitak prometa nedjeljom, stižu i one da je nezamislivo da u turističkoj zemlji trgovine budu zatvorene čak i na državni praznik, a posebice u nedjelju, da se kruh kupuje na benzinskim crpkama.

Prizori ljudi koji čekaju kruh na benzinskim crpkama i stoje u redovima u onim trgovinama koje su otvorene, ne vesele ni predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa koji je bio jedan od zagovornika zabrane rada trgovina nedjeljom, ali on i dalje ostaje veliki zagovornik te zabrane i smatra da je 16 nedjelja u kojima trgovine mogu raditi, previše.

Švicarska i Austrija

– Znalo se da su trgovine zatvorene na državne blagdane i praznike i da je 5. kolovoza u subotu državni praznik te da većina trgovina neće raditi protekli vikend.

Vidimo u redovima stotine ljudi i svi sada govore o njima kao razlogu zbog kojeg bi trgovine trebale raditi svaki dan, ali nitko ne govori o stotinama tisuća ili više od tri i pol milijuna građana koji su spremno dočekali zatvorene trgovine.

Ne možete očekivati da se zakoni kroje po onima koju su čekali u redu, odgovara Sever na naša pitanje je li i dalje zagovornik zabrane rada nedjeljom onako kako je to u zakonu zapisala Vlada.

I odmah domeće da je 16 nedjelja previše i da je Vlada u zakonu ostavila previše izuzetaka, odnosno onih koji mogu raditi svaku nedjelju.

Na primjedbu da se u brojnim mjestima dogodilo da dućani ne rade dva dana zaredom, i to u vrijeme turističke sezone, odgovara da to brojnim turistima nije nepoznanica, jer se to primjerice događa i Nijemcima kad im u subotu pada praznik, ali i Švicarcima.

– U Švicarskoj se trgovine zatvaraju u rano poslijepodne u subotu i otvaraju tek u ponedjeljak. Ta zemlja ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske i trostruko veći turistički promet, pa sve funkcionira.

Tako je i u Austriji, valjda je i tamo još uvijek onaj najgori komunizam. Što se tiče redova u komunizmu, njima smo više svjedočili zato što robe nije bilo, a ne zato što su trgovine bile zatvorene, odgovara Sever na primjedbu da je loše kad su trgovine zatvorene na vrhuncu turističke sezone, ali istovremeno i na opaske da sve previše podsjeća na komunizam.

Dodaje i da bi, kad je o turizmu riječ, trebalo potrošnju turista usmjeravati u turističke sadržaje, restorane ili hotele, a na opasku da za to nemaju svi turisti novca, posebice domaći, odgovara da većina domaćih građana sigurno nema novca za ljetovanje na kojem će trošiti novac u hotelima i restoranima i tim više je vodila računa o tome kad trgovine rade.

Bolji nadzor

Kaže da je očito u Hrvatskoj najzanimljivije na svakoj temi polarizirati građane, pa se sada zabrana rada nedjeljom tumači kao popuštanje Vlade sindikatima i Crkvi, iako se nitko ne pita zašto je baš važno da trgovine rade nedjeljom.

Na primjedbu da ljudi koji ostale dane rade ne stignu u kupovinu, Sever odgovara da su trgovine otvorene od jutra pa do 21 sat, ili u nekim slučajevima i dulje, i ako netko cijeli dan ne stigne u dućan, onda se postavlja pitanje njegove zaštite jer radi cijeli dan i puno više od 40 sati tjedno.

– Nema to nikakve veze s pritiskom sindikata ili Crkve, pa tko očekuje da Crkva predloži da se radi nedjeljom. Ali zašto primjerice nedjeljom ne bi radili zemljišnoknjižni odjeli ili zašto ne bi radili barem subotom, zašto ne bi radili sudovi, a oni sigurno imaju puno posla.

Zašto ne bi radili laboratoriji za vađenje krvi, zašto nedjeljom ne bi radile sve ljekarne, pa valjda su važne za građane kao i trgovine?

Valjda zato što se u pravilu ne radi nedjeljom i to je svima prihvatljivo za većinu djelatnosti osim za trgovinu, kao da se cijeli naš život svodi samo na kupovinu, kaže Sever.

Ističe da će odlukom da se nedjeljom ne radi, osim onih čiji je rad nužan i u te dane, biti puno lakše detektirati ljude koji moraju raditi i nedjeljom i puno bolje će se nadzirati jesu li oni adekvatno plaćeni i poštuju li se njihova prava.