Prema MMF-u kineski bruto domaći proizvod će iznositi 17.600 milijarda dolara, a američki 17.400 milijarda, što znači da će postati najjaća ekonomija svijeta, a omjeri su izračunati po paritetu kupovne moći
Kina će do kraja ove godine postati najsnažnija ekonomija u svijetu. Po veličini bruto domaćeg proizvoda (BDP) dostići će i prestići SAD. Tu procjenu, koja je nedavno odjeknula u svjetskim medijima, napravio je Međunarodni monetarni fond, napominjući da će kineski BDP ove godine skočiti na 17.600 milijarda dolara, dok će američki zaostati za oko 200 milijarda i iznositi 17.400 milijarda.
Paritet kupovne moći
Međutim, svi znaju da cijene roba i usluga u različitim zemljama nisu jednake. Za vrijednost od tisuću dolara stanovnik Kine može u svojoj zemlji kupiti znatno više nego Amerikanac u SAD-u. Stoga se primjenjuje i pomoćna metoda – paritet kupovne moći – najčešće onda kada se uspoređuje vrijednost BDP-a po stanovniku, i to po univerzalnom »tečaju«. Ta druga metoda ide u prilog slabije razvijenih zemalja koje imaju niže cijene, a pokazuje da su njihovi stanovnici razmjerno imućniji nego što se na prvi pogled čini. U tom pogledu, razmak između američke i kineske ekonomije smanjio se u korist potonje.
Kineski BDP po stanovniku, mjereno uobičajenom metodom, iznosio je 2000. samo osam posto od američkog. Danas iznosi gotovo četvrtinu američkog, ali po tome je još jako daleko od SAD-a. Najmnogoljudnija zemlja u svijetu ipak je daleko stigla. Kad se prije tri-četiri desetljeća počela otvarati svijetu, njezin je BDP po stanovniku iznosio dva posto od američkoga.
Uzgred, hrvatski, mađarski ili poljski BDP – ako se izračunaju prema paritetu kupovne moći – također će ispasti razmjerno jači u usporedbi s razvijenim europskim zemljama, jer su hrana, cigarete, alkohol, frizerske ili ugostiteljske usluge u tim trima državama jeftiniji od prosjeka EU. U svakom slučaju, američki BDP prema uobičajenoj metodi izračuna iznosi 16.200 milijarda dolara, a kineski je BDP zapravo upola manji – oko 8.400 milijarda. Prema paritetu, pak, kineski je BDP dvostruko veći.
Skroman početak 1980.
Još 1980. godine, kad se Kina tek počela otvarati svijetu, njezino je gospodarstvo činilo samo 10 posto od američkog. Već 2005. godine kineski BDP je skočio na polovicu američkog, prema pisanju Financial Timesa. Za tako veliku zemlju, čije je vodstvo desetljećima tvrdilo da se njima »nikud ne žuri«, to je zadivljujući napredak.
Nije ni čudno, jer je kinesko gospodarstvo od 1980. godine raslo po prosječnoj stopi od 9,8 posto godišnje, a američko po stopi od 2,7 posto. Drugim riječima, Kinezi su u posljednje 34 godine u ekonomiji trčali 3,6 puta brže od Amerikanaca. Posljednjih nekoliko godina, nakon što je svijet pao u Veliku recesiju, kineski se rast usporio, ali i dalje iznosi snažnih 7 do 8 posto godišnje.
Kinesko je vodstvo svjesno da su stope gospodarskog rasta iznad 10 posto dugoročno neodržive i da mora usporiti ekonomsku lokomotivu. Visoke stope rasta gospodarstva postignute su zahvaljujući golemoj kreditnoj ekspanziji, koju je poticala središnja banka. Tiskanje novca se dodatno ubrzalo nakon 2008., kad su Kinezi time željeli povećati potražnju i ograničiti prelijevanje svjetske krize u vlastitu državu.
Nisu najbogatiji
Nema sumnje da će kineska ekonomija uskoro postati najveća na svijetu, ali to ne znači da će biti i razmjerno najbogatija. Oko 55 posto stanovnika Kine danas živi u gradovima. U razvijenim zemljama svijeta, primjerice, gradskog stanovništva ima između 80 i 90 posto.
Mnogi ljudi na Zapadu su iznenađeni brzim razvojem Kine i prognozom da će postati najsnažnije gospodarstvo. To će ostaviti dalekosežne globalne posljedice, jer će dovesti do postupnog uzmaka SAD-a, koji neće moći zauvijek ostati vodeća sila u svijetu. Međutim povjesničare takav razvoj događaja ne iznenađuje. Financial Times ovih dana podsjeća da je vodeći ekonomski povjesničar Angus Madison utvrdio kako je Kina bila vodeće gospodarstvo tijekom cijele povijesti čovječanstva – sve do 1870. godine. Na drugome mjestu bila je Indija. Tada su vodstvo počele preuzimati Sjedinjene Države. Ekonomska prevlast SAD-a i Zapada u svijetu traje oko 150 godina, a sada se bliži kraju. Bila je to, očito, samo jedna povijesna epizoda.
