Samodostatnost i proizvodnja hrane imperativ je svakog gospodarstva, pa i Hrvatskog, izjavila je Elizabeta Kos, izaslanica Davora Filipovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja na jučerašnjem otvorenju 8. hrvatske konferencije o vodama pod motom “Hrvatske vode u proizvodnji hrane i energije”.

Naglasila je da se nalazimo u izazovnim vremenima, posljedicama klimatskih promjena, pandemijom, gospodarskom i energetskom krizom, a upravo zbog toga intencija je usmjeriti napore i investicije u razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Konstatirala je to i Martina Ciglević, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koja je otvorila konferenciju u Valamarovom hotelu Diamant u Poreču gdje se okupilo tristotinjak stručnjaka.

Razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije

“Geslo ovogodišnje konferencije “Hrvatske vode u proizvodnji hrane i energije” nosi snažnu poruku. Hidrologija je bitna za održivost energetike i poljoprivredno prehrambene industrije. I dok s jedne strane trebamo raditi na smanjivanju prevelike ovisnosti o hidroenergiji, s druge se strane suočavamo s paradoksom, da smo uz znatne vode resurse na samom začelju Europske unije u natapanju poljoprivrednih površina.

Razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije jedan je od strateških pravaca razvoja Republike Hrvatske, a navodnjavanje značajan čimbenik stabilne i sigurne poljoprivredne proizvodnje, a samim time i značajan čimbenik sveukupnog razvoja”, poručila je Ciglević.

Na potrebu za vlastitom proizvodnjom hrane ukazao je i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, koji je kazao da je razvojem navodnjavanja, a uz 17 projekata koji su uspješno provedeni s Ministarstvom poljoprivrede i u koordinaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stvoreno sedam tisuća novih hektara navodnjavanja.

“Znamo koliko je turizam kao grana iznimno bitan, no raduje i to što građevinarstvo napreduje u bruto proizvodu, što i treba biti s obzirom na razvojne mogućnosti Republike Hrvatske”, naglasio je Đuroković dodajući da je sustavom Červar Porat – Bašarinka omogućen razvoja navodnjavanja i proizvodnja hrane u Istri. Najavio je da će se dodatni napori usmjeriti prema Butonigi kako bi Istra bila neovisna po pitanju javnog vodoopskrbnog sustava.

“Pripremamo projekte mogućnosti dodatnog akumuliranja nekoliko milijuna kubnih metara unutar akumulacije, što će doprinijeti daljnjoj sigurnosti vodoopskrbe. Jer, znamo da nema razvoja turizma bez stabilne vodoopskrbe, ali isto tako nema ukupnog razvoja.

Želimo svim našim ljudima u RH omogućiti standarde kvalitetne vode i odvodnje”, rekao je Đuroković. Naglasio je i da je Vlada Republike Hrvatske ulaskom u Europsku uniju, zahvaljujući, kako je rekao, projektima i silnim milijardama koje su na raspolaganju, otvorila brojne mogućnosti na razvoj, a osobito građevinskom sektoru. No taj potencijal, ocjenjuje on, još uvijek nije ispunjen s obzirom na raspoloživa sredstva.

Jačanje na otpornost voda

Kos je otkrila i da Europska komisija u 2024. godini priprema inicijativu s fokusom jačanja na otpornost voda, tzv. “Water Resilience” gdje će se raspravljati o tome kako rješavati određene posljedice, a osobito posljedice poplava koje su se dogodile u kolovozu na području cijele Europske Unije. Istaknula je da se Hrvatska nalazi na prvom mjestu u Europskoj Uniji po dostupnosti količine vode, s 30 tisuća kubika po stanovniku godišnje.

“Na tragu toga treba pomiriti sva korištenja vode, zadovoljiti potrebe javne vodoopskrbe, ali i osigurati vodu za druge gospodarske namjene”, rekla je Kos, a na spomenutu inicijativu osvrnuo se i Đuroković.

“U Istri nam je vodoopskrba na razini gotovo 100 posto u Istri, i to je onaj rezultat za kojeg se nadam da će što prije doći i u druge krajeve i županije Republike Hrvatske. Upravo smo promovirali i smanjenje gubitaka vezano za suradnju s Europskom komisijom i Svjetskom bankom, i upravo je razina gubitaka na području Istarske županije svedena na razinu ispod 20 posto, što je iznimno prihvatljiv rezultat.

Ima još nešto više od 20 isporučitelja koji su ispod 25 posto, a uvijek je dobro da imamo one koji posluže kao primjer da je nešto moguće. Mogu se zamijeniti i stare cijevi, smanjiti tlakovi, može se bolje upravljati. Ako to može 20-ak kolega, onda to mogu i drugi”, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda.

“Išli smo korak dalje. Iza ovih nedavnih velikih vodnih valova primjerice rijeke Drave, ostvarili smo jako dobru suradnju s kolegama iz Hrvatske elektroprivrede. Određenim aktivnostima manipulacije ispuštanja i pretpražnjenja akumulacijskih jezera koliko je to bilo moguće, dobili smo smanjenje centimetara razina vode nizvodno i smanjenje vrha vodnog vala koji bi zasigurno ugrozio puno veća područja nego što se to svelo na pojedine dijelove Koprivnice, općine Drnje i Hlebine”, rekao je Đuroković.

Navodnjavanje u Poreču

Pričajući o proizvodnji hrane na našim poljima, porečki gradonačelnik Loris Peršurić također je spomenuo izgradnju sustava za navodnjavanje sjevernog dijela Poreča, “Červar Porat- Bašarinka” kojim će se natapati zemljišta sedamdesetak poljoprivrednika, a kako bi im se, kaže, pružila sigurnost i bolja te konkurentnija proizvodnja u aktualnim izazovnim vremenima.

Riječ je o europskom projektu kojeg provode Grad Poreč i Istarska Županija uz podršku Hrvatskih voda. Zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika kazao je da se, nakon što je prošle godine u pogon puštena vodosprema Bašarinka, već ove godine izgrađuje dodatna mreža za poljoprivredna zemljišta tvrtke Agrolaguna, ali i ostalih manjih proizvođača.

U Valturi je još 2005. godine izgrađen prvi sustav navodnjavanja kojime je pokriveno 400 hektara poljoprivrednog zemljišta. Time su, istaknuo je, stvoreni uvjete za poljoprivrednike da mogu biti konkurentni, ali ne samo za područje Istre, nego i puno šire.

Peršurić je prisutnima prezentirao i jedan od važnijih projekata EU Projekt Poreč kojim je izgrađeno više od 90 kilometara nove kanalizacijske mreže i četiri pročistača, stavljenih u funkciju prije nekoliko godina koji štite more – jedan od naših najvažnijih resursa.

Uz tih 90 kilometara, najavio je i veliki investicijski ciklus u razgranatosti mreže kanalizacije, a želja je doći do 100 posto pokrivenosti. A iako se ti projekti ne vide, to je, kaže, “temelj društva, zajednice i rada”.